54.198.133.40 US
 

Stambenu štednju ima desetak posto građana

Piše:
četvrtak, 30.9.2004. 10:06
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

DESETAK posto stanovništva u Hrvatskoj ima ugovore o stambenoj štednji. Uplaćeni depoziti premašili su 3,5 milijardi kuna, a stambene štedionice, zahvaljujući državnim poticajima, pokazale su se kao najpovoljnija štednja.

U proteklih je šest godina država isplatila ukupno 637 milijuna kuna poticajnih sredstava Uplaćeni depoziti u četiri stambene štedionice u Hrvatskoj, prema stanju s kraja lipnja ove godine, premašili su 3,5 milijardi kuna. Depoziti su za 7,9 posto veći u odnosu na kraj prošle godine, a zna se kako se najviše ugovora o štednji sklapa u posljednjem tromjesečju.

Lani su depoziti u odnosu na prethodnu godinu porasli za 62,2 posto, sa 2,01 milijarde na 3,27 milijardi kuna. Desetak posto stanovništva u Hrvatskoj sklopilo je ugovore o stambenoj štednji koja se, zahvaljujući državnim poticajnim sredstvima, pokazala vrlo povoljnom. Uz državnu potporu (najviše 1250 kuna godišnje za jednog štedišu) proizlazi kako je kamatna stopa na štednju iznad 10 posto. U proteklih šest godina, koliko postoje stambene štedionice u Hrvatskoj, država je, prema podacima Ministarstva financija, isplatila ukupno 637 milijuna kuna poticajnih sredstava. Tržišni lideri su Prva stambena štedionica (PSŠ) i Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ) koje vode gotovo mrtvu utrku. Obje su od početka rada do kraja ovogodišnjeg prvog polugodišta potpisale po nešto manje od 200 tisuća ugovora, sveukupne vrijednosti po 1,6 milijardi eura, a pritom je PSŠ u to doba imala blagu prednost. Na trećem mjestu je Wüstenrot, a na četvrtom najmlađa - PBZ stambena štedionica koja radi od prošlogodišnjeg travnja.

Do kraja lipnja štedionice su zajedno odobrile 44,52 milijuna eura kredita (PBZ stambena štedionica prve će kredite početi odobravati tek nakon travnja 2005.), a prosječni iznos kredita je oko 38 tisuća kuna.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna cijena kvadrata novosagrađenog stana lani je iznosila 8569 kuna, što znači da je prosječan kredit dovoljan za jedva četiri i pol četvorna metra. Dakle, kredit dobiven na temelju stambene štednje u pravilu je samo jedan od izvora za kupnju stana, a klijenti ga kombiniraju s vlastitom sredstvima ili s klasičnim stambenim kreditom poslovnih banaka. Osim toga je poznato kako je stambena štednja vrlo često ”obiteljski projekt”. Prema nekim statistikama u jedan se kreditni ugovor prosječno spoji 3,9 ugovora o štednji. U štedionicama naglašavaju kako je glavna kočnica razvoja stambene štednje zakon koji ne dopušta međufinanciranje pa se nadaju skoroj izmjeni propisa. Stambene štedionice najavljuju tijekom listopada osnivanje udruge pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije