Foto: Shutterstock

AGENCIJA Standard & Poor's zadržala je dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na "BB" i kratkoročni na "B", ali su zadržani negativni izgledi.

Prema mišljenju Standard & Poor'sa Hrvatska je izašla iz recesije, ali će rast u 2016. biti slab te će ovisiti o vanjskim faktorima.

Iz Agencije upozoravaju da su javne financije i dalje u lošem stanju, a da reforme nisu krenule jer vlada još uvijek nije formirana.

Bez reformi rejting bi mogao pasti u sljedećih 12 mjeseci

S&P je zadržao negativne izglede jer i dalje postoji mogućnost sniženja rejtinga u sljedećih 6 do 12 mjeseci.

Rejting bi mogao biti snižen ako nova vlada, za koju očekuju da će biti formirana ovog mjeseca, ne poduzme snažne mjere kojima može riješiti fiskalne i ekonomske probleme.

S druge strane, prognoza bi mogla biti revidirana na "stabilnu", ako dođe do stabilnog i održivog rasta gospodarstva.

Iz Agencije upozoravaju i da Hrvatska vjerojatno neće uspjeti u roku ispuniti zahtjeve iz procedure za smanjenje prekomjernog deficita.

"Od početka procedure za smanjenje prekomjernog deficita 2013. godine postignut je minimalni napredak te je vjerojatno da Hrvatska neće ispoštovati rok koji je bio predviđen za 2016. godinu", navode iz S&P-a. 

Ipak, navode da je moguće da Hrvatska postepeno smanji deficit koji bi iza 2018. mogao pasti na prihvatljivu razinu od 3 posto. Dotad će rejting i dalje vjerojatno kotirati kao "smeće".

Hrvatska najzaduženija među tranzicijskim zemljama

Da podsjetimo, javni dug Hrvatske tokom krize, od 2008. godine, povećan je za gotovo 2,5 puta. Iako je u tom razdoblju gospodarstvo pretrpjelo težak udarac, izgubljen je veliki broj radnih mjesta, politika i ovisnici o proračunu pravili su se kao da se apsolutno ništa ne događa i javni dug povećali sa 122 milijarde kuna, na blizu 290 milijardi kuna, koliko je zadnji službeni podatak iz svibnja ove godine.

Hrvatska je s javnim dugom od preko 85 posto BDP-a, najzaduženija među tranzicijskim zemljama.

Nešto manji dug od Hrvatske imaju Slovenija, Mađarska i Srbija. Vrlo ekonomski uspješne zemlje srednje i istočne Europe poput Poljske, Češke i Slovačke imaju daleko manji dug promatrano kao postotak BDP-a, dok je najmanje zadužena Estonija, čiji javni dug iznosi 11 posto BDP-a.

Prošla vlada vođenje države preuzela je krajem 2011. godine. Agencija Fitch Ratings dva puta im je 2012. godine progledala kroz prste i zadržala kreditni rejting za zaduživanje u stranoj valuti BBB-, koji je Hrvatska imala od 2001. godine. Nakon toga u rujnu 2013. dolazi do rušenja rejtinga na BB+, da bi ga u kolovozu 2014. godine srušili na BB, a prošlo ljeto još dodali "negativne izglede".

Slično je postupila i agencija Moody's, koja je u veljači 2013. srušila rejting na Ba1, sa Ba3 koji smo imali još od 1997. godine.

Standard & Poor's također je pričekao da vidi kako nova Vlada "diše", te su rejting prvi puta srušili u prosincu 2012., na BB+, da bi ga u siječnju 2014. dodatno smanjili na BB.

Sve tri agencije kao slabosti uglavnom navode nedovoljno provođenje reformi, čime rastući javni dug postaje neodrživ.