OVOTJEDNIM valom vrućine pojavili su se i prvi veliki požari pa je tako jučer u okolici Šibenika buknuo požar, koji je zahvatio oko 30 hektara borove šume, a koji su gasili dva kanadera i 40 vatrogasaca.

Tim požarom Hrvatska je zakoračila u novu požarnu sezonu dok još uvijek nad glavama svih u Hrvatskoj, a posebice vatrogasaca, lebdi crni oblak kornatske tragedije. Devet mjeseci nakon najveće poslijeratne tragedije u Hrvatskoj još uvijek nemamo rezultate analize iste, a iz koje bi se izvukle pouke i izmijenile stvari koje očito u sustavu ne funkcioniraju.

Nema promjena u sustavu koji dokazano ne funkcionira

Goran Franković, predsjednik Udruge profesionalnih vatrogasaca Hrvatske, kaže da su profesionalni vatrogasci spremni za novu sezonu, ali da je problem što nisu napravljene izmjene u sustavu koji očito ne funkcionira onako kako bi trebao, što je pokazala i sama kornatska tragedija. Franković podsjeća kako je vatrogasna analiza pokazala čitav niz propusta u sustavu, ali da se do danas nije ništa napravilo kako bi se nešto promijenilo.

"I dalje smo nezadovoljni da se priprema požarne sezone organizira na pet razina: Ministarstvo unutarnjih poslova, MORH, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, jedinice lokalne samouprave, profesionalne jedinice vatrogastva. Državna uprava bi to trebala sve ujediniti, ali umjesto toga oni sada kompliciraju situaciju i žele pored svega postojećeg osnovati specijalističke postrojbe za akcije spašavanja (SPAS) sa 149 zaposlenih na području Hrvatske", kaže Franković.

Što se tiče opreme, Franković kaže da su svake godine sve bolje opremljeni i u skladu s tim koliko država ima novaca, ali da je to još nedovoljno po sustavu funkcioniranja.

Sezonski vatrogasci potplaćeni i podcijenjeni

"Imamo čitav niz dobrovoljnih vatrogasnih društava (DVD) koje financiraju jedinice lokalne samouprave, a koje i same grcaju u besparici i nemaju novaca za svoje DVD-ove. A DVD-i bi trebali biti jednako dobro opremljeni kao i profesionalne vatrogasne postrojbe. Problem je i što je posao sezonskih vatrogasaca podcijenjen i potplaćen, jer imaju plaću manju od konobara. Nas tako spašavaju samo entuzijasti koji riskiraju živote samo zbog osjećaja koji ih tjera da spašavaju ljude", rekao nam je Franković.

Nastavlja kako u novu požarnu sezonu ulazimo sa četiri kanadera i četiri airtraktora, ali pozdravlja odluku Vlade da odustane od unajmljivanja dvaju talijanskih kanadera, jer bi to bilo bacanje novaca. No, Franković upozorava da bi bila tragedija kada bi tih 40 milijuna kuna predviđenih za unajmljivanje, sada bilo preraspoređeno negdje drugdje, a ne za potrebe vatrogasaca.

"Neće valjda ravnatelj DUZS-a opet na godišnji kao za vrijeme kornatske tragedije?"

Šime Lučin, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova, također kaže kako je problem u tome što imamo sustav koji me funkcionira .

"Kod Kornata smo imali slučaj da je ravnatelj Državne uprave za spašavanje otišao na godišnji i uopće se nije pojavio na mjestu tragedije. Ako će nam i ovog ljeta ključni ljudi ići na godišnji, opet će biti loše. Ravnatelj DUZS-a je smijenjen da bi na njegovo mjesto bio stavljen njegov zamjenik, znači čovjek iz istog tima koji je loše odradio posao. I do kakvih će to dovesti promjena", pita se Lučin.

"Ne zna se tko pije, a tko plaća" 

Lučin kaže da je najveći problem što se ne zna tko pije, a tko plaća, jer imamo profesionalne vatrogasce, dragovoljne vatrogasce, vojsku s helikopterima i zrakoplovima. Nekadašnji ministar unutarnjih poslova se protivi vraćanju vatrogasaca pod okrilje MUP-a i smatra da su vatrogasci za takvo rješenje jer smatraju da bi tako dobivali više iz proračuna. Njegovo mišljenje je da bi vatrogastvo trebalo dobiti poziciju i ovlasti koje im pripadaju, a to je da budu samostalni.

"Prošle godine smo imali slučaj da su ljudi zvali 112 i nitko im se nije javljao, a kada bi im se netko javio, onda bi im rekli da zovu policiju ili vatrogasce. Očito je da sada ovaj sustav ne funkcionira. Što se događaja na terenu tiče, tamo je još gora situacija. Zapovjednik na požarištu zove županijskog zapovjednika. Ovaj onda zove zapovjednika u Zagrebu koji zove MORH zbog kanadera, a onda iz MORH-a zovu zračnu bazu. To je stvarno nedopustivo", priča Lučin.

Lučin kaže da ćemo definitivno morati poraditi na sustavu, jer će nas na to natjerati elementarne nepogode kojih će biti sve više s obzirom da su takva globalna gibanja i životi svih će ovisiti o adekvatnim borbama s prirodnim katastrofama.

To što još nema analize kornatske tragedije, Lučina nimalo ne čudi, jer je to čest slučaj u Hrvatskoj u kojoj neki slučaj traje dok se ne zaboravi na njega i nikada se ne čuje suvisli rezultat, kao što je to bio slučaj i s padom helikoptera u Vukovaru prije godinu dana. Inače, trenutačno je rok za dovršenje vještačenja kornatske tragedije 15. srpnja, premda je prvotno trebao biti  gotov 11. svibnja.

Dario Markas
Foto: Index