54.161.161.92 US
 

sto godina kako je hrvat hanaman izmislio svjetiljku sa žarnom niti

Piše:
nedjelja, 4.5.2003. 10:05
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova



ZAGREB, 4. svibnja (Hina) - Prvu masovno prihvatljivu električnu žarulju izumio je i patentirao prije sto godina u Beču hrvatski znanstvenik Franjo Hanaman, zajedno s austrijskim znanstvenikom dr. Alexanderom Justom.L

Volframova žarulja učinila je snažan preokret u proizvodnji rasvjetnih tijela jer je vrlo brzo potisnula plinsku rasvjetu i sijalice s grafitnom niti, te još i danas rasvjetljuje najviše domova širom svijeta.

Hanaman i Just prijavili su patent u travnju 1903. pod skraćenicom "D.R.P.No. 15462" (puni naziv - Postupak izrade žarnih tijela od volframa i molibdena za električne žarulje).

Nedostatak prvih žarulja bile su krhke niti volframa. Postupak do proizvodnje upotrebivih žarulja trajao je nekoliko godina i bio praćen razočaranjima, a završen je u Americi 1910. kad je dobivena nit zadovoljavajuće čvrstoće i elastičnosti.

Već je iste te godine žarulja s volframovom niti preuzela prvo prodajno mjesto, a za deset godina udvostručila proizvodnju.

Volframova nit ima vrlo visoko talište i relativno visok električni otpor pa može postići visoku svjetlosnu učinkovitost.

Godine 1910., patentna prava za volframovu žarulju otkupio je američki General Electric, što je potvrdilo njezinu široku primjenu. Amerikanci su patent platili 250 tisuća dolara od čega je autorima pripala trećina. Godine 1918. vodeća mađarska tvrtka proizvodila je 19 milijuna žarulja.

Franjo Hanaman, otac kemijskog inženjerstva u Hrvatskoj (1878. Drenovci kraj Županje - 1941. Zagreb), nakon povratka iz Amerike četiri godine vodi Institut za ispitivanje materijala u Beču.

Zavod za anorgansku kemijsku tehnologiju i metalurgiju na Marulićevu trgu 20 u Zagrebu osnovao je 1922., bio je dekan i rektor Tehničke visoke škole, te redoviti profesor anorganske kemijske tehnologije i metalurgije na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Kad je postao urednik časopisa Arhiv za hemiju, promijenio mu je naziv u Arhiv za kemiju i farmaciju (1938), a potom i Jugoslavensko hemijskom društvu u Hrvatsko kemijsko društvo (1939). Hanaman je također zaslužan za postupak zaštite željeza od korozije.

Početkom prošle godine u Tehničkom muzeju u Zagrebu mu je postavljena bista, nakon što je u rodnim Drenovcima postavljena spomen ploča s imenom F. Hanamana.

No, u Tvornici električnih žarulja (TEŽ), jedinom hrvatskom proizvođaču električnih izvora svjetla, nema vidljiva traga koji bi baštinio Hanamanovu slavu.

TEŽ je osnovan 1929. inozemnim kapitalom kao podružnica mađarske tvornice Tngsram. Nakon Drugoga svjetskog rata ujedinjuje se s tvornicom DIS (Domaća industrija sijalica) u Zagrebu, koja je osnovana 1932. domaćim kapitalom. Vlastitim znanjem započela je proizvodnja fluorescentnih cijevi tijekom 1954. godine.

U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko osam milijuna žarulja sa žarnom niti do 200 wata, a uveze se gotovo 13 milijuna. Hrvatska izveze oko 4 milijuna takvih žarulja, kazala je Marija Šćulac iz Hrvatske gospodarske komore. HGK pokušava olakšati položaj hrvatske proizvodnje, ali tržište je zbog približavanja Europi liberalizirano pa će domaća proizvodnja morati biti ekonomična ili propasti, kazala je.

Direktor TEŽ-a Milan Lončarić nije bio dostupan za Hinu kako bi prokomentirao takvo predviđanje, a njegovi suradnici su zazirali od davanja izjava.

(Hina) iluc vl

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije