54.224.197.86 US
 

Strasbourg: Slovenija i Ljubljanska banka dužne vratiti staru deviznu štednju štedišama

Piše: Hina
srijeda, 16.7.2014. 19:45
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: 24.ur

VELIKO vijeće Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu u srijedu je jednoglasno potvrdilo prvostupanjsku pilot-presudu iz 2012. kojom su Slovenija i Ljubljanska banka proglašene odgovornima za povrat stare devizne štednje dvoma štedišama Ljubljanske banke Sarajevo iz BiH.

U drugostupanjskom postupku odbačena je slovenska žalba na presudu iz studenog 2012. godine u slučaju Ališić, pa je presuđeno da je Slovenija u slučaju BiH štediša kršila njihovo pravo na zaštitu imovine i učinkovito pravno sredstvo.

Sloveniji je naloženo da u roku od najviše godine dana nađe sustavno rješenje za isplatu njihove štednje.

Presuda je konačna, a odnosi se i na sve ostale štediše banke s područja nekadašnje zajedničke države koji su u istom pravom položaju kao tuženici iz BiH o čijem je slučaju presuđeno.

U Sloveniji još nema reakcija na presudu koja će imati znatne posljedice na državni proračun jer se radi o velikim financijskim svotama i riječ je o desetljećima otvorenom pitanje stare devizne štednje koje je Slovenija sve do sada smatrala sukcesijskim pitanjem.

Sada pravomoćna presuda po tužbi Emine Ališić i Aziza Sadžaka protiv Slovenije, koji su tužili da ne mogu do svoje uštede i da su im kršena prava na neometano uživanje imovine prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, znači da im Slovenija mora platiti po 4000 eura za nematerijalnu štetu.

Sustavno pak mora urediti povrat devizne štednje njima i svima onima koji su poput njih u istom pravnom položaju.

U Sloveniji će za to biti potreban poseban zakon, s obzirom da je bez obzira na presudu činjenica da "stara" Ljubljanska banka koja je izdavala knjižice s potvrdama na deviznu štednju nema svoje imovine jer je ona ustavnim zakonom iz 1994. godine prebačena u cijelosti na Novu Ljubljansku banku (NLB).

Druga pravomoćna presuda ESLJP-a

Današnja pravomoćna presuda velikog vijeća ESLJP-a druga je njegova pravomoćna presuda na temu štediša Ljubljanske banke, nakon što je 2008. presudio u slučaju "Kovačić i drugi" protiv Slovenije.

U tom je slučaju, koji se odnosio na tužbu troje štediša Ljubljanske banke, bilo je presuđeno u korist Slovenije jer je utvrđeno da su dvoje tužitelja već bili isplaćeni iz imovine Ljubljanske banke u Hrvatskoj, dok treći nije bio iskoristio sva pravna sredstva u zemlji, prije nego što se obratio Strasbourgu.

Današnja presuda imat će velik utjecaj nakon dugogodišnjeg zastoja rješavanja problematike stare devizne štednje Ljubljanske banke na području bivše zajedničke države koja nije riješena od 1991.

Prema nekim raspoloživim podacima, Ljubljanska banka samo štedišama iz BiH duguje nešto manje od 250 milijuna nekadašnjih njemačkih maraka (oko 127 milijuna eura) bez pripadajućih kamata.

Slovenska strana pak tvrdi da se radi o 165.000 bivših deviznih štediša podružnice u Sarajevu koja je kasnije nacionalizirana i koja sa današnjom Novom Ljubljanskom bankom (LNB) nema veze, te oko 90 milijuna eura potraživanja.

Kad je riječ o Hrvatskoj, štediše nekadašnje glavne podružnica Ljubljanske banke Zagreb dijelom su namireni od strane Hrvatske jer su na hrvatske banke prenijeli svoja potraživanja, no računa se da je neprenesene štednje koja nije riješena za više od 130 milijuna eura i da rješenje čeka oko 130.000 štediša.

Presuda na štetu Slovenije mogla imati "katastrofalne" posljedice za državni proračun

Iako je na sudu u Strasbourgu više tisuća sličnih tužbi, u idućih šest mjeseci ESLJP neće razmatrati nijedan novi slučaj odnosno nastavljati postupak.

Na sudu u Strasbourgu podneseno je nešto više od 1650 sličnih tužbi u kojima većinom Sloveniju, a u nekim slučajevima i ostale države s područja bivše SFRJ, zbog nemogućnosti da dođu do svoje stare štednje tuži 8000 tuženika.

Pilot presudom koja je svojevrstan presedan za sve iste slučajeve Sloveniji se daje prilika da problem starih deviznih štediša Ljubljanske banke uredi sustavno, te donese potrebne mjere za sanaciju stanja u idućih nekoliko mjeseci.

Slovenski dužnosnici više su puta do sada isticali da bi presuda na štetu Slovenije mogla imati "katastrofalne" posljedice za državni proračun, osobito s obzirom na loše stanje javnih financija, ali i činjenicu da tek predstoji formiranje nove vlade koja u to nema uvid.

Slovenija je do sada inzistirala da je pitanje starog deviznog duga poslovnica Ljubljanske banke u republikama nekadašnje SFRJ potrebno riješiti na "teritorijalnom" načelu, odnosno da je isplata potraživanja zadaća država sljednica koje bi onda međusobne odnose i tražbine rješavale u okviru sukcesijskih pregovora.

Slovenija je u žalbenom postupku na prvostupanjsku presudu pokušala dokazati da devize koje je prikupljala Ljubljanska banka nisu završile u Ljubljani nego u tadašnjoj Narodnoj banci Jugoslavije u Beogradu do čije se bilance zbog kaotičnog raspada Jugoslavije ne može doći.

Stažnik: Presuda se odnosi i na štedište iz Hrvatske

Zastupnica Vlade Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik izjavila je da se konačna presuda Velikoga vijeće Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu odnosi na sve štediše Ljubljanske banke s područja bivše Jugoslavije, uključujući i štediše s područja Republike Hrvatske, koji su u istome pravnom položaju kao i štediše u slučaju Ališić.

Veliko vijeće ESLJP-a danas je jednoglasno potvrdilo prvostupanjsku pilot-presudu iz 2012. kojom su Slovenija i Ljubljanska banka proglašene odgovornima za povrat stare devizne štednje štedišama Ljubljanske banke Sarajevo iz Bosne i Hercegovine (BiH) Emini Ališić i Azizu Sadžaku koji su tužili Sloveniju da ne mogu do svoje uštede i da su im kršena prava na neometano uživanje imovine prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Kako je u izjavi za Hinu objasnila Stažnik, spomenuta odluka sistemski je problem za Sloveniju koja u roku od godine dana mora pronaći shemu kojom će urediti povrat devizne štednje štedišama u slučaju Ališić, kao i svima onima koji su poput njih u istome pravnom položaju za što će pak, dodala je, biti potreban i poseban zakon.

Istaknula je da je presuda "velik uspjeh i malog Ureda hrvatske Vlade", te napomenula da su u slučaju Ališić štediše 2005. godine podnijele tužbu protiv Slovenije, ali i ostalih zemalja sljednica bivše Jugoslavije, a time je Europski sud, dodala je, stekao iscrpan uvid u način na koji je Ljubljanska banka poslovala na području bivše Jugoslavije. Tužitelji su, rekla je Stažnik, posebice upozorili na činjenicu da privatna imovina ne može biti predmet sukcesijskog postupka, dok je slovenska strana inzistirala na tvrdnji da se pitanje štediša Ljubljanske banke ne može riješiti izvan postupka sukcesije. Tako je u drugostupanjskom postupku odbačena slovenska žalba na presudu iz studenoga 2012. godine u slučaju Ališić, a Slovenija će, rekla je Stažnik, tužiteljima morati platiti i po četiri tisuće eura za nematerijalnu štetu jer su im kršena prava na neometano uživanje imovine prema Europskoj konvenciji.

Stažnik je podsjetila da je pravomoćna presuda Velikoga vijeća ESLJP-a druga pravomoćna presuda na temu štediša Ljubljanske banke, nakon što je 2008. presudio u slučaju "Kovačić i drugi" protiv Slovenije kada je presuđeno u korist Slovenije jer je utvrđeno da su dvoje tužitelja već bili isplaćeni iz imovine Ljubljanske banke u Hrvatskoj, dok treći nije bio iskoristio sva pravna sredstva u zemlji, prije nego što se obratio Strasbourgu.

Slovenija razočarana konačnom presudom o LB-u i štedišama

Konačna presuda Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) kojom je Sloveniji naređena isplata nematerijalne odštete štedišama iz BiH i donošenje mjera za isplatu štednje svim starim štedišama Ljubljanske banke izvan Slovenije u roku od godine dana u Ljubljani je u srijedu dočekana s razočarenjem.

Slovenska pravobraniteljica Nataša Pintar Gosenca razočarana je jer je cijelo vrijeme bila uvjerena da su slovenski argumenti u tom sporu jaki i utemeljeni na odgovarajućoj dokumentaciji kojom se dokazivalo da je stara štednja iz bivše SFRJ sukcesijsko pitanje koje treba riješiti po teritorijalnom načelu.

"Jako smo razočarani, a s druge smo strane svjesni da je sud u Strasbourgu prvenstveno odlučivao o tome jesu li trojici štediša iz BiH bila kršena ljudska prava", kazala je slovenska pravobraniteljica.

"Sud nije uvažio naše stajalište da je pitanje štednje sukcesijsko nego je presudio da se radi o civilno-pravnom odnosu između pojedinih štediša i banke", dodala je Pintar Gosenica.

Dodala je da još proučava tekst presude i zato ne može točno reći odnosi li se ona i na slučaj isplaćene prenesene štednje hrvatskih štediša Ljubljanske banke Zagreb o čemu su dvije vlade lani potpisale memorandum iz Mokrica, ali da joj se čini da je to odijeljeno pitanje na koje se presuda ne odnosi.

Pintar Gosenica odbila je komentirati koliki bi bio iznos koji bi Slovenija trebala namijeniti štedišama prema presudi te je ocijenila kako su procjene od čak milijarde eura malo pretjerane.

U svom komentaru na presudu iz Strasbourga slovensko ministarstvo financija navelo je da presudu tek treba proučiti, ali da se presuda ne izvršava neposredno te se zato o konkretnim iznosima koje će biti potrebno osigurati u sadašnjem trenutku ne može govoriti.

Kako se sada čini, Slovenija će po presudi u roku od godine dana morati donijeti akcijski plan, odnosno zakon o odštetama i povratu štednje po uzoru na način kako su nekad bili obeštećeni slovenski devizni štediše Ljubljanske banke, a sve će to kontrolirati Vijeće Europe.

Komentar na presudu nije željela dati Stranka Mire Cerara (SMC), pobjednica nedjeljnih izbora koja će sastaviti novu vladu, s obrazloženjem da presudu najprije treba dobro proučiti.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije