54.145.223.197 US
 

Stručnjaci predviđaju nove poplave

Piše:
petak, 2.5.2003. 13:34
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

ODAVNO je poznato da što je Zemlja toplija, to je i vlažnija, a jedan od glavnih zaključaka najveće ikad održane europske konferencije o Zemlji je da na to nikad nismo bili manje pripremljeni.

Tema konferencije bile su katastrofalne poplave koje su stari kontinent pogodile u kolovozu prošle godine, no stručnjaci upozoravaju na rizik od budućih poplava.

Istraživanja prošlih epizoda promjene klime pokazuju da bi sve više vode, kao posljedica globalnog zagrijavanja, moglo biti uzrok dramatičnijeg porasta temperature, piše "New Scientist".

Većina se stručnjaka složila da su prošlogodišnje poplave bile nepredvidive, jer ih je uzrokovala ciklona koja je nestala, a zatim se opet nenadano pojavila iznad središnje Europe. Nekoliko dana kasnije pojavila se još jača ciklona, koju je zaustavilo područje visokog tlaka zraka, što je uzrokovalo obilne kiše iznad razmjerno malog područja.

Ta je katastrofa upozorila na događaje koji bi mogli izazvati globalni porast temperature i događati se puno češće no inače, kaže Richard Betts s britanskog Hadley centra za istraživanje i predviđanja klime.

Postojeći modeli utjecaja klimatskih promjena na količine kiše uzimaju u obzir samo sposobnost toplog zraka da zadrži višak vode. To znači da će u toplijem svijetu biti više isparavanja, a stoga i više kiše, što bi povećalo razinu rijeka za jedan posto do 2100. godine.

No, taj scenarij ne uzima u obzir učinke stakleničkih plinova, ističe Betts. Kao odgovor na visoke razine ugljičnog dioksida, biljke stišću svoje stomate - rupice na površini lišća kroz koje ulaze i izlaze plinovi. To drastično smanjuje gubitak vode iz biljaka, koja onda ostaje u tlu.

Kad je Betts uključio i te promjene u svoje modele, ustanovio je da bi se razina vode mogla povećati za čak 10 posto tijekom idućeg stoljeća.
Jedna od najživljih rasprava vodila se o najdramatičnijim promjenama u Zemljinoj klimi: naglom porastu temperatura koje se mogu pojaviti u samo nekoliko desetljeća kako se približava kraj ledenih doba. Razumijevanje mehanizma tih promjena neophodno je da bi se utvrdilo nalazimo li se i mi na takvoj prekretnici.

Dramatično zagrijavanje zasad je primijećeno u ledu Grenlanda, ali ne i na Južnom polu. Bušenja koja se trenutačno vrše trebala bi otkriti je li zagrijavanje jednako utjecalo na čitav planet i pomoći da se utvrdi vremensko razdoblje u kojem je povećana razina metana utjecala na promjene temperature.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije