Suđenje Haliloviću za zločine nad Hrvatima u BiH 19. siječnja 2004.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SUĐENJE Seferu Haliloviću, umirovljenom generalu Armije BiH i bivšem ministru u vladi BiH, koji je optužen za ubojstvo više od 60 bosanskih Hrvata civila u selima Grabovica i Uzdol u rujnu 1993., počet će pred Haškim sudom 19. siječnja iduće godine, objavio je Haški sud.
Na posljednjoj statusnoj konferenciji u predmetu Halilović, održanoj početkom listopada, Tužiteljstvo je izrazilo spremnost da suđenje počne u studenom ove godine, dok je obrana zagovarala početak procesa u siječnju 2004., što je kasnije obrazložila u pisanom podnesku.
Predraspravni sudac O-Gon Kwon nakon toga donio je odluku da suđenje počne 19. siječnja 2004.
Protiv generala Halilovića (51), Haški sud (ICTY) je 10. rujna 2001. podigao optužnicu u kojoj ga u jednoj točci tereti za ubojstva hrvatskih civila u selima Grabovica i Uzdol kao kršenja ratnog prava i običaja.
Kao zamjenik zapovjednika glavnog stožera Armije BiH Rasima Delića, optuženi je u rujnu 1993. zapovijedao operacijom NERETVA - 93, čiji je cilj bio zauzimanje teritorija koji se nalazio u rukama HVO-a od Bugojna do Mostara, radi deblokade Mostara.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U operaciji su sudjelovale 9. motorizirana brigada, 10. brdska brigada, 2. samostalni bataljun i Samostalni prozorski bataljun Armije BiH. Jedna linija napada bila je Donja Grabovica-Vrdi, a druga Dobro Polje-Rama (Prozor), navodi se u optužnici.
Hrvatsko selo Grabovicu kod Jablanice, Armija BiH je zauzela već ranije u svibnju 93., a ubojstva civila počinjena su 8. i 9. rujna kada su neki vojnici 9. motorizirane brigade u nju poslani na smještaj.
Vojnici su se žalili da ih bosanski Hrvati ne primaju u kuće, na što im je Vehbija Karić iz zapovjedništva operacije NERETVA rekao da im presude po kratkom postupku i bace ih u Neretvu. Halilović, koji je bio nazočan, izrazio je neodobravanje ali nije rekao ništa što bi vojnike odvratilo od izvršenja te upute, stoji u optužnici.
Likvidacije su počele ubojstvom Pere Marića i njegove supruge Dragice, a pucnjava je odjekivala u Grabovicom cijelu noć. Idućeg dana leševi ubijenih civila viđeni su u selu, uz rijeku i kako plutaju Neretvom.
Ukupno su ubijena 33 civila, među kojima 18 žena i jedna 4-godišnja djevojčica.
Halilovića se u optužnici tereti da nije poduzeo djelotovorne mjere kako bi spriječio ubijanje civila u Grabovici, iako je znao za kriminalno i nekontrolirano ponašanje 9. motorizirane i 10. brdske brigade, koje su te godine sudjelovale i u oružanoj pobuni.
Hrvatsko selo Uzdol, u brdskom području općine Rama (Prozor), 14. rujna 1993. napao je Samostalni prozorski bataljun Armije BiH pod zapovjedništvom Envera Buze. U napadu je ubijeno 29 civila, među kojima troje djece i 17 žena, te jedan zarobljeni pripadnik HVO-a.
Halilovića se tereti da nije proveo istragu kako bi se identificirali počinitelji zločina u Grabovici i Uzdolu, iako mu je to neredio pretpostavljeni Rasim Delić.
Halilović se dobrovoljno predao ICTY-u 25. rujnq 2001., a do početka suđenja nalazi se na privremenoj slobodi.
Izjasnio se da se ne osjeća krivim za zločin za koji ga se tereti.
Na posljednjoj statusnoj konferenciji u predmetu Halilović, održanoj početkom listopada, Tužiteljstvo je izrazilo spremnost da suđenje počne u studenom ove godine, dok je obrana zagovarala početak procesa u siječnju 2004., što je kasnije obrazložila u pisanom podnesku.
Predraspravni sudac O-Gon Kwon nakon toga donio je odluku da suđenje počne 19. siječnja 2004.
Protiv generala Halilovića (51), Haški sud (ICTY) je 10. rujna 2001. podigao optužnicu u kojoj ga u jednoj točci tereti za ubojstva hrvatskih civila u selima Grabovica i Uzdol kao kršenja ratnog prava i običaja.
Kao zamjenik zapovjednika glavnog stožera Armije BiH Rasima Delića, optuženi je u rujnu 1993. zapovijedao operacijom NERETVA - 93, čiji je cilj bio zauzimanje teritorija koji se nalazio u rukama HVO-a od Bugojna do Mostara, radi deblokade Mostara.
Hrvatsko selo Grabovicu kod Jablanice, Armija BiH je zauzela već ranije u svibnju 93., a ubojstva civila počinjena su 8. i 9. rujna kada su neki vojnici 9. motorizirane brigade u nju poslani na smještaj.
Vojnici su se žalili da ih bosanski Hrvati ne primaju u kuće, na što im je Vehbija Karić iz zapovjedništva operacije NERETVA rekao da im presude po kratkom postupku i bace ih u Neretvu. Halilović, koji je bio nazočan, izrazio je neodobravanje ali nije rekao ništa što bi vojnike odvratilo od izvršenja te upute, stoji u optužnici.
Likvidacije su počele ubojstvom Pere Marića i njegove supruge Dragice, a pucnjava je odjekivala u Grabovicom cijelu noć. Idućeg dana leševi ubijenih civila viđeni su u selu, uz rijeku i kako plutaju Neretvom.
Ukupno su ubijena 33 civila, među kojima 18 žena i jedna 4-godišnja djevojčica.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Halilovića se u optužnici tereti da nije poduzeo djelotovorne mjere kako bi spriječio ubijanje civila u Grabovici, iako je znao za kriminalno i nekontrolirano ponašanje 9. motorizirane i 10. brdske brigade, koje su te godine sudjelovale i u oružanoj pobuni.
Hrvatsko selo Uzdol, u brdskom području općine Rama (Prozor), 14. rujna 1993. napao je Samostalni prozorski bataljun Armije BiH pod zapovjedništvom Envera Buze. U napadu je ubijeno 29 civila, među kojima troje djece i 17 žena, te jedan zarobljeni pripadnik HVO-a.
Halilovića se tereti da nije proveo istragu kako bi se identificirali počinitelji zločina u Grabovici i Uzdolu, iako mu je to neredio pretpostavljeni Rasim Delić.
Halilović se dobrovoljno predao ICTY-u 25. rujnq 2001., a do početka suđenja nalazi se na privremenoj slobodi.
Izjasnio se da se ne osjeća krivim za zločin za koji ga se tereti.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati