Suđenje Miloševiću: Svjedok B-1237 o etničkom čišćenju Zvornika
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ZAŠTIĆENI svjedok B1237 u četvrtak je na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom govorio o napadu na Zvornik u travnju 1992. u kojem su sudjelovali "arkanovci", Teritorijalna obrana (TO) iz Srbije i oklopna brigada JNA povučena iz Jastrebarskog.
Nakon cjelonoćnog granatiranja bošnjačkih četvrti Zvornika s položaja JNA u okolici grada i preko Drine u Srbiji, 9. travnja u grad su bez otpora ušle srpske snage sastavljene od "arkanovaca, srpske TO iz Zvornika i TO iz Malog Zvornika i Loznice u Srbiji koje su počele etničko čišćenje", rekao je B-1237.
U Zvorniku je početkom 92. živjelo oko 20.000 stanovnika, od čega 60 posto Bošnjaka, 38 posto Srba i dva posto ostalih, među kojima i nekoliko hrvatskih obitelji, rekao je svjedok.
Opisao je kako je s brda iznad grada gledao odvođenje civila iz stambenih zgrada, odvajanje vojno sposobnih muškaraca od žena i djece i strijeljanja koja su vršili pripadnici paravojnih formacija u maskirnim odorama i pod kapuljačama.
Svjedok je bio očevidac strijeljanja dvije skupine po 10 muškaraca. Miloševića optužnica tereti za ubojstva 15 Bošnjaka i Hrvata koja su toga dana u Zvorniku počinili "arkanovci".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Žene i djeca odvođeni su preko mosta na Drini u Mali Zvornik, gdje je bio sabirni centar za deportacije, rekao je B-1237.
U dijelu optužnice koja Miloševića tereti za prisilne deportacije u BiH navodi se da je iz Zvornika deportirano 15.436 osoba.
Nakon što su srpske snage zauzele Zvornik veliki broj muškaraca zatočen je na šest lokacija u gradu i okolici gdje je, prema optužnici, tijekom svibnja i lipnja ubijeno 338 zatočenika.
Svjedok B-1237, koji je bio općinski dužnosnik u Zvorniku, u svom je iskazu opisao okolnosti koje su prethodile napadu na grad, tipične za cijelu kamapnju etničkog čišćenja koju su Srbi proveli u BiH.
"Medijska propaganda iz Srbije - međunacionalne napetosti - naoružavanje i stvaranje paralelnih srpskih vojnih i političkih struktura - odlazak Srba iz grada - napad uz podršku JNA - masovne likvidacije - deportacije - logori - razaranje kuća i vjerskih objekata", naveo je redoslijed svjedok B-1237.
Stradanja nesrpskog stanovništva istočne Bosne dodatno je pojačala blizina granice sa Srbijom, iz koje su izravno angažirane redovne i paravojne snage, pa su na tom području izvršeni neki od najtežih zločina u srpskoj agresiji na BiH.
(Hina) dh sd
Nakon cjelonoćnog granatiranja bošnjačkih četvrti Zvornika s položaja JNA u okolici grada i preko Drine u Srbiji, 9. travnja u grad su bez otpora ušle srpske snage sastavljene od "arkanovaca, srpske TO iz Zvornika i TO iz Malog Zvornika i Loznice u Srbiji koje su počele etničko čišćenje", rekao je B-1237.
U Zvorniku je početkom 92. živjelo oko 20.000 stanovnika, od čega 60 posto Bošnjaka, 38 posto Srba i dva posto ostalih, među kojima i nekoliko hrvatskih obitelji, rekao je svjedok.
Opisao je kako je s brda iznad grada gledao odvođenje civila iz stambenih zgrada, odvajanje vojno sposobnih muškaraca od žena i djece i strijeljanja koja su vršili pripadnici paravojnih formacija u maskirnim odorama i pod kapuljačama.
Svjedok je bio očevidac strijeljanja dvije skupine po 10 muškaraca. Miloševića optužnica tereti za ubojstva 15 Bošnjaka i Hrvata koja su toga dana u Zvorniku počinili "arkanovci".
Žene i djeca odvođeni su preko mosta na Drini u Mali Zvornik, gdje je bio sabirni centar za deportacije, rekao je B-1237.
U dijelu optužnice koja Miloševića tereti za prisilne deportacije u BiH navodi se da je iz Zvornika deportirano 15.436 osoba.
Nakon što su srpske snage zauzele Zvornik veliki broj muškaraca zatočen je na šest lokacija u gradu i okolici gdje je, prema optužnici, tijekom svibnja i lipnja ubijeno 338 zatočenika.
Svjedok B-1237, koji je bio općinski dužnosnik u Zvorniku, u svom je iskazu opisao okolnosti koje su prethodile napadu na grad, tipične za cijelu kamapnju etničkog čišćenja koju su Srbi proveli u BiH.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Medijska propaganda iz Srbije - međunacionalne napetosti - naoružavanje i stvaranje paralelnih srpskih vojnih i političkih struktura - odlazak Srba iz grada - napad uz podršku JNA - masovne likvidacije - deportacije - logori - razaranje kuća i vjerskih objekata", naveo je redoslijed svjedok B-1237.
Stradanja nesrpskog stanovništva istočne Bosne dodatno je pojačala blizina granice sa Srbijom, iz koje su izravno angažirane redovne i paravojne snage, pa su na tom području izvršeni neki od najtežih zločina u srpskoj agresiji na BiH.
(Hina) dh sd
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati