54.162.69.178 US
 

Sutra konferencija za novinstvu o obilježavanju 510. obljetnice Krbavske bitke

Piše:
srijeda, 3.9.2003. 14:59
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

U PODUDBINI će se 9. rujna obilježiti 510. obljetnica Krbavske bitke i otvoriti akcija za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika na Krbavskom polju.

U povodu toga sutra (4. rujna) održat će se u prostorijama Hrvatskoga sabora konferencija za novinstvo na kojoj će govoriti pokrovitelji predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Josip Bozanić te gospićko-senjski biskup i predsjednik Izvršnog odbora za izgradnju udbinske Crkve hrvatskih mučenika Mile Bogović.

Ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest Milan Kruhek smatra da je jedan od najtežih posljedica krbavskoga poraza (1493.) bio golem gubitak ljudstva, što je bio tek početak "nenadoknadivoga demografskog osiromašenja cijele južne Hrvatske".

U Krbavskoj je bitci poginulo oko 10.000 hrvatskih boraca, a mnogo ih je zarobljeno.

Kruhek smatra točnim što je zapisao kroničar Ivan Tomašić da je krbavski poraz bio početkom "rasapa Hrvatskoga Kraljevstva", ali drži da nije istina što je mletački poslanik A. Febregues iz Senja pisao papi Aleksandru VI. da je "s ovom domovinom gotovo".

"Hrvatska se pribrala, okupila se u stogodišnjem ratu protiv turskih osvajača i opstala na zemljopisnoj karti Europe", ističe Kruhek. Napominje kako je Europa bila zastrašena krbavskim porazom Hrvata te da je obećavala pomoć i solidarnost, ali je ta pomoć stizala mnogo puta prekasno i nikada u potrebnoj mjeri.

Po Kruhekovim riječima, nakon te strašne i okrutne turske pobjede, Hrvati su osjetili da im opstanka nema ako sami ne organiziraju svoju obranu.

"Upravo u vrijeme Krbavske bitke razvija se misao o hrvatskoj državi, a potvrda je tomu i pojava hrvatskoga grba i zastave. Na saboru u Cetinu 1. siječnja 1527. hrvatsko plemstvo nastupa s punom odgovornošću za budućnost Hrvatskoga Kraljevsta", tvrdi Kruhek.

Po njegovoj ocjeni, hrvatska je vojska Krbavsku bitku u srazu s osmanlijskim osvajačima izgubila jer je turska vojska imala znatno više konjanika, koji su bili pokretljiviji od hrvatskih pješaka te što je turska vojska bila bolje naoružana i uvježbana.

"Srednjovjekovna taktika viteškog boja, koju je izabrao hrvatski ban Emerik Derenčin, bila je na Krbavskom polju posve poražena", ocjenjuje Kruhek, podsjećajući da se to dogodilo i Madžarima na Mohačkom polju 1526., ali s puno težim posljedicama.

Hrvatski kroničar Ivan Tomašić zabilježit će 1561. da je knez Ivan Frankopan predlagao taktiku kakvu je primijenio Jakup-paša, ali da je glavni zapovjednik ban Derenčin odredio da se boj bije na viteški način, tj. ne skrivajući se iza kamena i drveta, nego u ravnici.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije