Sutra proslava Dana državnosti
Tekst se nastavlja ispod oglasa
HRVATSKA će sutra, 25. lipnja, treći put proslaviti Dan državnosti na taj dan, prisjećajući se 25. lipnja 1991., kada je Hrvatski sabor donio Deklaraciju o proglašenju suverenosti i samostalnosti Hrvatske te Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti.
Do 2002., odnosno 11 godina, Hrvatska je Dan državnosti slavila 30. svibnja, u spomen na utemeljenje prvoga slobodno izabrana višestranačkog parlamenta (30. svibnja 1990.) Bio je to prvi saborski saziv, izabran na višestranačkim demokratskim izborima. Potkraj te godine Sabor donosi novi Ustav, u javnosti nazvan "Božićnim Ustavom", u koje je jasno naznačena volja hrvatskog naroda za proglašenjem samostalne države, potvrđene na referendumu u svibnju 1991.
Saborska većina odlučila je 2001. da je 25. lipnja pravi nadnevak za Dan državnosti jer se tada donesenim odlukama o samostalnosti i suverenosti potaknuo postupak razdruživanja od tadašnje SFRJ te postupak za međunarodno priznanje Republike Hrvatske.
Lipanjsku Deklaraciju o suverenosti i samostalnosti 1991. Sabor je donio na temelju svibanjskog referenduma na kojemu se velika većina hrvatskih građana očitovala za državnu neovisnost. Nakon izglasavanja odluke, tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan rekao je: "Rođena je država Hrvatska, neka joj je dug i sretan put!"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tada je samostalnost proglasila i Slovenija, a pod pritiskom međunarodne zajednice i općeg stanja u tadašnjoj SFRJ u kojoj se Srbija uz pomoć JNA pripremala za rat kojim bi spriječila neovisnost Hrvatske, Deklaracija i Odluka o samostalnosti tri su mjeseca stavljene u mirovanje.
Formalno je to provedeno tzv. Brijunskom deklaracijom (7. srpnja 1991.) u kojoj je zatraženo da se sve dublja jugoslavenska kriza prevlada mirnim putem, a da Hrvatska i Slovenija tomu pridonesu odgodom odluka o samostalnosti i suverenosti.
Za ta tri mjeseca, do 7. listopada 1991., srpska se agresija proširila na cijelu Hrvatsku, od Vukovara i Osijeka do Dubrovnika i Gospića, a zrakoplovi JNA raketirali su i Banske dvore u kojima je tada bilo sjedište predsjednika države.
Dan nakon isteka tromjesečna roka, utvrđena Brijunskom deklaracijom, 8. listopada iste godine Sabor je donio Odluku o raskidu svih državno-pravnih sveza Hrvatske sa SFRJ te Zaključak o agresiji na Hrvatsku.
Nakon toga Hrvatska vodi bitku za međunarodno priznanje i mukotrpno se brani i oslobađa od srpske agresije.
Međunarodno priznanje hrvatske neovisnosti stiglo je 15. siječnja 1992., a cijeli je postupak završio primanjem Hrvatske u Ujedinjene narode 22. svibnja iste godine. Odmah nakon osamostaljenja, Hrvatska je primljena u pridruženo članstvo Vijeća Europe, a kada je ispunila uvjete, postala je njegovom stalnom članicom u studenome 1996.
Status službenog kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji dobila je 18. lipnja 2004.
Do 2002., odnosno 11 godina, Hrvatska je Dan državnosti slavila 30. svibnja, u spomen na utemeljenje prvoga slobodno izabrana višestranačkog parlamenta (30. svibnja 1990.) Bio je to prvi saborski saziv, izabran na višestranačkim demokratskim izborima. Potkraj te godine Sabor donosi novi Ustav, u javnosti nazvan "Božićnim Ustavom", u koje je jasno naznačena volja hrvatskog naroda za proglašenjem samostalne države, potvrđene na referendumu u svibnju 1991.
Saborska većina odlučila je 2001. da je 25. lipnja pravi nadnevak za Dan državnosti jer se tada donesenim odlukama o samostalnosti i suverenosti potaknuo postupak razdruživanja od tadašnje SFRJ te postupak za međunarodno priznanje Republike Hrvatske.
Lipanjsku Deklaraciju o suverenosti i samostalnosti 1991. Sabor je donio na temelju svibanjskog referenduma na kojemu se velika većina hrvatskih građana očitovala za državnu neovisnost. Nakon izglasavanja odluke, tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan rekao je: "Rođena je država Hrvatska, neka joj je dug i sretan put!"
Formalno je to provedeno tzv. Brijunskom deklaracijom (7. srpnja 1991.) u kojoj je zatraženo da se sve dublja jugoslavenska kriza prevlada mirnim putem, a da Hrvatska i Slovenija tomu pridonesu odgodom odluka o samostalnosti i suverenosti.
Za ta tri mjeseca, do 7. listopada 1991., srpska se agresija proširila na cijelu Hrvatsku, od Vukovara i Osijeka do Dubrovnika i Gospića, a zrakoplovi JNA raketirali su i Banske dvore u kojima je tada bilo sjedište predsjednika države.
Dan nakon isteka tromjesečna roka, utvrđena Brijunskom deklaracijom, 8. listopada iste godine Sabor je donio Odluku o raskidu svih državno-pravnih sveza Hrvatske sa SFRJ te Zaključak o agresiji na Hrvatsku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nakon toga Hrvatska vodi bitku za međunarodno priznanje i mukotrpno se brani i oslobađa od srpske agresije.
Međunarodno priznanje hrvatske neovisnosti stiglo je 15. siječnja 1992., a cijeli je postupak završio primanjem Hrvatske u Ujedinjene narode 22. svibnja iste godine. Odmah nakon osamostaljenja, Hrvatska je primljena u pridruženo članstvo Vijeća Europe, a kada je ispunila uvjete, postala je njegovom stalnom članicom u studenome 1996.
Status službenog kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji dobila je 18. lipnja 2004.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati