54.144.57.183 US
 

sutra spomendan žrtvama u bleiburgu

Piše:
subota, 10.5.2003. 08:55
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Spomendan na bleiburške žrtve i žrtve križnog puta bit će obilježen sutra svečanom misom i polaganjem vijenaca na mjestu tragedije, Bleiburškom polju u Austriji.

Svečanu misu predvodit će predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije dubrovački biskup Želimir Puljić.

U ime Hrvatskog sabora vijenac će položiti i zapaliliti svijeće potpredsjednici Ivica Kostović i Baltazar Jalšovec te glavna tajnica Sabora Danica Orčić, priopćeno je iz Sabora.

Vijenac će položiti i potpredsjednik Vlade dr. Ante Simonić.

Počast žrtvama odat će i izaslanstvo Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Prethodno, potpredsjednik Sabora Jalšovec položit će vijenac za žrtve poraća na groblju Dobrova kod Maribora.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Misu će u 12 sati izravno prenositi Hrvatska televizija, a zbog zanimanja građana osiguran je besplatan autobusni prijevoz s polaskom u 4,50 sati ispred zagrebačke katedrale.

Vlada je prije nekoliko dana (8. svibnja) zaključila da će pokrenuti postupak kupnje zemljišta na Bleiburškom polju za uređenje spomen-područja bleiburškim žrtvama.

Bleiburška tragedija dogodila se zadnjih dana rata u svibnju 1945. Veći dio hrvatskih oružanih snaga (domobranske i ustaške postrojbe NDH) i mnogi civili početkom svibnja 1945. počeli su se povlačiti prema austrijskoj granici kako bi se predali savezničkim snagama. Na putu preko Celja, Slovenj Gradeca i Dravograda pred Bleiburgom ih je zaustavila britanska vojska, a zatim su ih okružile partizanske jedinice te nakon nekog vremena i navodnog roka za predaju na njih otvorile vatru.

Hrvatska enciklopedija (LZ "Miroslav Krleža" 2000.) se poziva na izvješće jugoslavenskih jedinica prema kojima se 15. i 16. svibnja 1945. pokraj Bleiburga predalo oko 95 tisuća hrvatskih vojnika bez civila. Dio zarobljenika pobijen je blizu Dravograda, Maribora i drugih slovenskih mjesta. Enciklopedija ne precizira broj žrtava navodeći da se daju različite procjene. Najveći broj preživjelih poveden je na duge "marševe smrti" poznate kao "križni put", a oni koji su ih preživjeli, odvedeni su u logore.

Neki su se hrvatski vojnici i civili s Bleiburškog polja uspjeli probiti i pobjeći dalje u Austriju.

(Hina) iluc/sšh sšh

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije