Sutra Svjetski dan močvarnih staništa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Svake godine 2. veljače obilježava se Svjetski dan močvarnih staništa, a ovogodišnja proslava je pod geslom "Raznolikost močvara je bogatstvo nemojmo ga izgubiti"!L
Hrvatska taj dan obilježava deveti put po obvezi koju je preuzela potpisivanjem Ramsarske konvencije.
Naime, u iranskome gradu Ramsaru donesena je 2. veljače 1971. Konvencija o zaštiti vlažnih staništa. Riječ je o staništima koja su zbog svoje raznolikosti među najvećim biološkim i krajobraznim vrijednostima. Oko 40 posto biljnih i životinjskih vrsta vezano je za vlažna staništa, a istodobno su najugroženije zbog melioracije, onečišćenih vodotoka i prekomjernog iskorištavanja vode. Procjenjuje se da su u svijetu uništena ogromna močvarna staništa, a primjerice do 1985. u Europi i Sjevernoj Americi uništeno je 65 posto prirodnih vlažnih staništa. Danas takva staništa obuhvaćaju oko šest posto površine Zemlje.
U Hrvatskoj su četiri lokaliteta uključena na Ramsarski popis vlažnih staništa od međunarodnog značaja: dva parka prirode - Lonjsko polje i Kopački rit, te donji tok rijeke Neretve i Ornitološki rezervat Crna Mlaka kod Jastrebarskog.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Još prije dvadesetak godina ta su područja smatrana beskorisnima i leglom bolesti, a danas se zna da su najbogatiji i najugroženiji ekološki sustavi koje Hrvatska nastoji zaštiti pod svaku cijenu.
Da bi uspjela u tome, Hrvatska popisuje biljni i životinjski svijet i crta karte močvarnih staništa, a Zakon o zaštiti prirode izrijekom štiti i vlažna staništa.
Nije poznato koliko je u Hrvatskoj uništeno močvara. Objavljen je podatak da je od 12,5 tisuća hektara močvara u donjem toku Neretve ostalo samo dvije ili tri tisuće hektara oko ušća Neretve, jezera Kuti i Desni, te oko mjesta Pruda. U delti Neretve zabilježeno je čak 310 vrsta ptica, od kojih 115 gnjezdarica.
Nagli nestanak ekoloških sustava, poglavito šuma i močvara, po ocjenama stručnjaka, najveća je šteta učinjena Zemlji.
Ravnatelj Državnoga zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković rekao je kako je Hrvatska, uz četiri lokaliteta uvrštena u Ramsarski popis, vrlo bogata različitim tipovima vlažnih staništa koje je važno očuvati. "Da bismo uspjeli u toj nakani, Zavod nastoji da se i novi lokaliteti uvrste na Ramsarski popis vlažnih staništa od međunarodnog značaja", rekao je Marković.
(Hina) xbma ysšh
Hrvatska taj dan obilježava deveti put po obvezi koju je preuzela potpisivanjem Ramsarske konvencije.
Naime, u iranskome gradu Ramsaru donesena je 2. veljače 1971. Konvencija o zaštiti vlažnih staništa. Riječ je o staništima koja su zbog svoje raznolikosti među najvećim biološkim i krajobraznim vrijednostima. Oko 40 posto biljnih i životinjskih vrsta vezano je za vlažna staništa, a istodobno su najugroženije zbog melioracije, onečišćenih vodotoka i prekomjernog iskorištavanja vode. Procjenjuje se da su u svijetu uništena ogromna močvarna staništa, a primjerice do 1985. u Europi i Sjevernoj Americi uništeno je 65 posto prirodnih vlažnih staništa. Danas takva staništa obuhvaćaju oko šest posto površine Zemlje.
U Hrvatskoj su četiri lokaliteta uključena na Ramsarski popis vlažnih staništa od međunarodnog značaja: dva parka prirode - Lonjsko polje i Kopački rit, te donji tok rijeke Neretve i Ornitološki rezervat Crna Mlaka kod Jastrebarskog.
Da bi uspjela u tome, Hrvatska popisuje biljni i životinjski svijet i crta karte močvarnih staništa, a Zakon o zaštiti prirode izrijekom štiti i vlažna staništa.
Nije poznato koliko je u Hrvatskoj uništeno močvara. Objavljen je podatak da je od 12,5 tisuća hektara močvara u donjem toku Neretve ostalo samo dvije ili tri tisuće hektara oko ušća Neretve, jezera Kuti i Desni, te oko mjesta Pruda. U delti Neretve zabilježeno je čak 310 vrsta ptica, od kojih 115 gnjezdarica.
Nagli nestanak ekoloških sustava, poglavito šuma i močvara, po ocjenama stručnjaka, najveća je šteta učinjena Zemlji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ravnatelj Državnoga zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković rekao je kako je Hrvatska, uz četiri lokaliteta uvrštena u Ramsarski popis, vrlo bogata različitim tipovima vlažnih staništa koje je važno očuvati. "Da bismo uspjeli u toj nakani, Zavod nastoji da se i novi lokaliteti uvrste na Ramsarski popis vlažnih staništa od međunarodnog značaja", rekao je Marković.
(Hina) xbma ysšh
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati