54.158.194.80 US
 

Sutra završava usmena rasprava u slučaju međusobnih tužbi Hrvatske i Srbije za genocid

Piše: Hina
ponedjeljak, 31.3.2014. 09:40
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: UN Photo/CIJ-ICJ/Frank van Beek

PRED Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u utorak završava usmena rasprava u postupku u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno optužuju za genocid u ratu u Hrvatskoj 90-tih godina prošlog stoljeća.

Završnu riječ rasprave koja je počela 3. ožujka iznijet će zastupnici Hrvatske koja je tužbu protiv Srbije podnijela 1999. Srbija je protutužbom odgovorila 2010. nakon što se najviši UN-ov sud 2008. proglasio nadležnim za taj slučaj.

Presuda 17-članog sudskog vijeća očekuje se u roku godine dana od kraja rasprave u kojoj su strane iznijele pravne argumente i dokaze genocida, najozbiljnijeg ali i najteže dokazivog zločina po međunarodnom pravu.

Zagreb je u velikoj dvorani Palače mira dokazivao da je Srbija počinila genocid u Domovinskom ratu želeći zauzeti trećinu hrvatskog teritorija, protjerati Hrvate i pripojiti ga velikoj Srbiji.

Srbija drži da Hrvatska to ničim nije dokazala i tvrdi da se jedini genocid u četiri ratne godine dogodio nad lokalnim hrvatskim Srbima u Oluji u kolovozu 1995.

I Beograd i Zagreb vjeruju da su iznijeli uvjerljive argumente za osudu suprotne strane, ali su oprezni u očekivanju ishoda spora, drugog takvog u povijesti suda sa sjedištem u Palači pravde u Den Haagu.

Od osnutka 1945., ICJ je potvrdio samo jedan slučaj genocida, masakr snaga bosanskih Srba nad Bošnjacima u Srebrenici 1995.

Presudom u slučaju "BiH protiv Srbije" iz 2007., sud je masovno ubojstvo 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka okarakterizirao kao genocid, ali nije utvrdio odgovornost srbijanskog vodstva.

Najveća vrijednost suđenja iznošenje istine u ime žrtava

Presuda iz 2007. bitno će odrediti odluku sudaca, slažu se hrvatski i srbijanski pravni zastupnici koji najvećom vrijednošću suđenja smatraju to što su u ime žrtava iznijeli istinu o zločinima, iako na nju gledaju posve različito.

"Bez obzira na ishod ovog postupka - vrlo je moguće da sud ne prihvati naše argumente i da odluči da u Oluji nije bilo genocida, iza nas ostaju činjenice koje smo izložili o teškim zločinima u Oluji o kojima će sud morati nešto reći", rekao je glavni srbijanski zastupnik Saša Obradović.

"To su činjenice utemeljene na dokazima koje hrvatska strana nije mogla osporiti. To je nešto što će ostati pred glavnim pravosudnim tijelom UN-a", dodao je.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
I šefica hrvatskog pravnog tima Vesna Crnić-Grotić smatra da će sud hrvatsku tužbu propitivati u kontekstu presude za BiH. "Mi smo realni u očekivanjima, ali iznosimo dokaze na najbolji mogući način", rekla je profesorica međunarodnog prava iz Rijeke.

Iako su u postupku izrekle teške optužbe i razmjenile oštre riječi, Hrvatska i Srbija smatraju da vrata pomirenju nisu zatvorena, ako dvije države prihvate odgovornost i riješe preostala pitanja, osobito sudbinu nestalih i kažnjavanje počinitelja.

"Ako Srbija nastavi nijekati i ne prihvaćati realnost, to će se teško postići", rekla je Crnić-Grotić i istaknula da Hrvatska želi puno pomirenje sa Srbijom, ali Beograd odbija prihvati prošlost i riješiti pitanja iz rata.

"Ako hrvatsko društvo prihvaća da bi pomirenje trebalo temeljiti na povijesnim činjenicima, onda smo mi predstavili dosta činjenica o zločinima i hrvatska strana te bi činjenice trebala dostaviti svojim istražiteljima radi progona počinitelja krivičnih djela", kaže Obradović.

Podsjetivši da je Srbija prvoga dana suđenja izrazila žaljenje zbog svih žrtava rata u Hrvatskoj, istaknuo je "da smo mi pokazali to lice ljudi koji se ne stide suočavanja sa svojom prošlošću, ne stavljaju glave u pijesak i ne slave operacije i zločine izvršene u istočnoj Slavoniji 1991."

Zahtjevi od odštete žrtvama do zabrane proslave Oluje

Uz osudu Beograda za smrt 12,500 ljudi, stradanja 7,700 logoraša i uništavanje 1.500 vjerskih objekata, Hrvatska traži procesuiranje i kažnjavanje počinitelja pod njegovom jurisdikcijom, dostavu podataka o nestalima, povrat otetog kuturnog blaga i plaćanje odštete hrvatskim građanima i državi u iznosu koji bi sud trebao naknadno odrediti.

Prioritet službenog Zagreba je rješavanje sudbine 865 nestalih Hrvata, pa od Srbije zahtjeva podatke o masovnim, individualnim i tzv. sekundarnim grobnicama u Hrvatskoj i Srbiji.

Od Beograda se traži i povrat kulturnog blaga otetog s okupiranih područja - ukupno 25,000 umjetničkih predmeta iz 45 muzeja, 1,000 religijskih artefakata i privatnih arhiva i bibiloteka.

Srbija želi da se ICJ proglasi nenadležnim za hrvatsku tužbu protiv vlasti u Beogradu ili da ju odbaci kao neosnovanu, a da Hrvatsku proglasi krivom za genocid u Oluji kada je po tvrdnjama Beograda ubijeno 1719 i etnički očišćeno više od 200.000 krajinskih Srba.

I Srbija traži odštetu žrtvama, kao i ukidanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja 5. kolovoza kada se u Hrvatskoj obilježava pobjeda u Oluji kao legitimnoj akciji oslobađanja dotad okupiranih teritorija.

U završnoj riječi usmene rasprave pred ICJ-em, srbijanski zastupnici su od Hrvatske zatražili i kažnjavanje počinitelja, stvaranje uvjeta za povratak izbjeglih Srba i poštivanje njihovih ljudskih i građanskih prava.
 

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije