Svake godine u ribarskim mrežama ugiba tristo tisuća kitova
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SVAKE godine u ribarskim mrežama ugiba gotovo tristo tisuća kitova, upozorila je Svjetska zaklada za zaštitu prirode (WWF), a u ponedjeljak je u Berlinu otvorena godišnja konferencija Međunarodnog povjerenstva za zaštitu kitova (CBI) na kojoj je Njemačka zatražila bolju zaštitu kitova.
"Svake dvije minute jedan kit ugiba na grub i besmislen način", žali Volker Holmes, stručnjak za morske sisavce u WWF-u.
"Ribarske su mreže odgovorne za smrt više kitova i dupina nego svi drugi ljudski čimbenici zajedno", dodaje.
Prema podacima WWF-a, tisuće kilometara mreža koje se svakodnevno bacaju u ocean pogubne su za kitove, jer su često nevidljive i skrivene sonarima životinja. Najmanje životinje nemaju snage da se oslobode.
WWF se nada da će povjerenstvo za kitove pronaći način za rješavanje tog problema koji će biti glavna tema rasprava na konferenciji od 16. do 19. lipnja u Berlinu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na konferenciji bi se mogli sukobiti pristaše lova na kitove koje predvode Norveška, Japan i Island i zaštitnika kitova koji žele uvesti zaštićena područja u južnom Atlantiku i u južnom dijelu Tihog oceana.
Njemačka, domaćin četverodnevne konferencije, jedna je od devetnaest potpisnica "Berlinske inicijative", rezolucije koja očuvanje morskih sisavaca, a ne samo zabranu njihova lova, želi staviti u središte rada CBI-ja koji ima ukupno 49 članova.
"Htjela bih da CBI bude odgovoran za zaštitu svih kitova", rekla je njemačka ministrica poljodjelstva i potrošnje Renate Kuenast na otvorenju konferencije.
Norveška je jedina zemlja članica CBI-ja koja dopušta komercijalni lov kitova. Japan ga dopušta u znanstvene svrhe, a takvu mogućnost želi uvesti i Island.
Japan, kao i druge države koje su sklone trgovačkom lovu, drži da je najbolji način za očuvanje kitova nadzor zaliha i utvrđivanje ribarskih kvota.
Dan Goodman, član japanskog izaslanstva na konferenciji podsjeća da je lov na kitove već dugo dio japanske kulture: "Uz obalu postoje male zajednice koje preživljavaju zahvaljujući lovu na kitove. Sve dok se njihova djelatnost nadzire, trebali bi koristiti svoje zakonito pravo na iskorištavanje resursa", ističe.
Službeno, Japan djelomično odobrava lov na kitove kako bi prikupio podatke o stanju populacije. U travnju su njegovi brodovi ušli u Antarktik pošto su ubili 440 manjih kitova perajara, prilično čestu vrstu.
Stručnjaci za okoliš ocjenjuju da nije nužno ubijati toliko životinja kako bi se provelo znanstveno istraživanje.
(Hina) vrad dgk
"Svake dvije minute jedan kit ugiba na grub i besmislen način", žali Volker Holmes, stručnjak za morske sisavce u WWF-u.
"Ribarske su mreže odgovorne za smrt više kitova i dupina nego svi drugi ljudski čimbenici zajedno", dodaje.
Prema podacima WWF-a, tisuće kilometara mreža koje se svakodnevno bacaju u ocean pogubne su za kitove, jer su često nevidljive i skrivene sonarima životinja. Najmanje životinje nemaju snage da se oslobode.
WWF se nada da će povjerenstvo za kitove pronaći način za rješavanje tog problema koji će biti glavna tema rasprava na konferenciji od 16. do 19. lipnja u Berlinu.
Njemačka, domaćin četverodnevne konferencije, jedna je od devetnaest potpisnica "Berlinske inicijative", rezolucije koja očuvanje morskih sisavaca, a ne samo zabranu njihova lova, želi staviti u središte rada CBI-ja koji ima ukupno 49 članova.
"Htjela bih da CBI bude odgovoran za zaštitu svih kitova", rekla je njemačka ministrica poljodjelstva i potrošnje Renate Kuenast na otvorenju konferencije.
Norveška je jedina zemlja članica CBI-ja koja dopušta komercijalni lov kitova. Japan ga dopušta u znanstvene svrhe, a takvu mogućnost želi uvesti i Island.
Japan, kao i druge države koje su sklone trgovačkom lovu, drži da je najbolji način za očuvanje kitova nadzor zaliha i utvrđivanje ribarskih kvota.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dan Goodman, član japanskog izaslanstva na konferenciji podsjeća da je lov na kitove već dugo dio japanske kulture: "Uz obalu postoje male zajednice koje preživljavaju zahvaljujući lovu na kitove. Sve dok se njihova djelatnost nadzire, trebali bi koristiti svoje zakonito pravo na iskorištavanje resursa", ističe.
Službeno, Japan djelomično odobrava lov na kitove kako bi prikupio podatke o stanju populacije. U travnju su njegovi brodovi ušli u Antarktik pošto su ubili 440 manjih kitova perajara, prilično čestu vrstu.
Stručnjaci za okoliš ocjenjuju da nije nužno ubijati toliko životinja kako bi se provelo znanstveno istraživanje.
(Hina) vrad dgk
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati