54.196.201.241 US
 

Sveučilište u Zagrebu obilježilo svoj dan sjednicom Senata: "Pred sveučilištima su danas posebni izazovi"

Piše: Hina
ponedjeljak, 11.11.2013. 15:44
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Wikipedia

SVEUČILIŠTE u Zagrebu obilježilo je danas svoj dan i početak 345. godine kontinuirane sveučilišne nastave svečanom sjednicom sveučilišnoga Senata i dodjelom nagrada i priznanja zaslužnim nastavnicima i studentima.

Rektor zagrebačkoga Sveučilišta Aleksa Bjeliš osvrnuo se na proteklu akademsku godinu rekavši kako je to doista bila posebna godina obilježena ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju (EU).

Istaknuo je da ulazak u EU otvara hrvatskim sveučilištima brojne mogućnosti, uključujući i pristup europskim financijskim fondovima, ali je i upozorio da se u dramatičnoj situaciji u kojoj se nalazimo događaju i retrogradni procesi. Rektor smatra da je pred nama veći dio puta u mijenjanju odnosa između institucija koje imaju različita stajališta u promišljanju ključnih pitanja, među kojima je i potreba da sveučilišna autonomija dobije novi sadržaj.

U čestitki slavljeniku predsjednik Rektorskoga zbora i rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Alfio Barbieri istaknuo je da je do sada na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo više od 200 tisuća studenata i da je u njegovu knjigu doktora znanosti upisano više od 10.000 osoba.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić podsjetio je da su među 16 dosadašnjih predsjednika Akademije bila sedmorica rektora zagrebačkoga Sveučilišta. Za akademika Kusića, sveučilišta su nositelji društvene i gospodarske preobrazbe Hrvatske i kao generatori promjena trebaju biti prepoznati u društvu.

Pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta Ružica Beljo Lučić rekla je da zagrebačko Sveučilište odgovorno preuzima zadaću poštenoga i konstruktivnoga sugovornika u društvu te istaknula dobru suradnju Sveučilišta i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, što, dodala je, nije uvijek baš tako izgledalo.

Zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Vesna Kusin rekla je da se Zagreb ponosi svojim sveučilištem te najavila da će mu i dalje pružati svaku potporu, uključujući i financijsku.

Na svečanoj sjednici 12 profesora Sveučilišta u Zagrebu primilo je počasno zvanje i titulu professor emeritus, a u njihovo ime zahvalila je profesorica Hildegard Auf Franić s Arhitektonskoga fakulteta istaknuvši da je to priznanje za dobitnike gotovo adekvatno nagradi za životno djelo.

Nagradu "Fran Bošnjaković" za 2013. primio je redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Zdenko Kovačić za istaknute znanstvene rezultate - unaprjeđenje i razvitak sustava automatskog upravljanja, fleksibilne automatizacije i robotike, prijenos znanja i stručni odgoj studenata i mladih stručnjaka te za javnu djelatnost i promicanje imena fakulteta i Sveučilišta u zemlji i inozemstvu.

Laureat nagrade "Andrija Mohorovičić" za 2013. je redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta akademik Marko Tadić za ostvarene znanstvene rezultate promicanje znanstvene discipline i struke te prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka u području prirodnih znanosti - matematike.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Posebna priznanja primili su i najbolji studenti, ovaj put 'u znaku' inovativnosti i kreativosti, te profesori i suradnici zagrebačkoga Sveučilišta.

U glazbenome dijelu programa svečane sjednice sudjelovali su studenti Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Josipović: Pred sveučilištima su danas posebni izazovi

Predsjednik Republike Ivo Josipović vidi sadašnji trenutak hrvatskih sveučilišta kao onaj posebnih izazova sažetih u dvije glavne opasnosti - birokratizaciji znanosti i visokog obrazovanja te etatizaciji sveučilišnoga sustava.

Kao visoki gost na današnjoj proslavi Dana Sveučilišta u Zagrebu, obilježenoga svečanom sjednicom sveučilišna Senata, predsjednik Josipović se, uz čestitke slavljeniku, osvrnuo i na aktualne izazove pred kojima su sveučilišta, posebice na to kako treba urediti sveučilišta da bi bila motor pozitivnih promjena.

Po Josipovićevu viđenju, nema opreke između sveučilišta i mjerodavnoga Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) jer su i na sveučilištu i u MZOS-u ljudi iz akademske zajednice koji žele da akademska zajednica funkcionira na najbolji mogući način.

Kad je pak riječ o opasnosti birokratizacije znanosti i visokog obrazovanja, Josipović je ukazao na dokumentaciju potrebnu za prijave na natječaj za projekte, a u vezi s opasnošću etatizacije tih područja rekao je kako treba voditi računa o tome da vlasništvo nad sveučilištima nije isto kao vlasništvo nad nekom tvrtkom.

Glavni problem obrazovnoga sustava za Josipovića je to što ne korespondira tržištu rada. Pri tomu, kako je rekao, posebno misli na činjenicu da uopće nema natječaja za zapošljavanje prvostupnika, popularno zvanih 'bakalari'. To pak smatra porazom bolonjskoga procesa, ali smatra da takva situacija nije samo problem obrazovnoga sustava nego i tržišta rada, odnosno gospodarstva.

Predsjednik se zauzima za odgovornost svih čimbenika u sustavu javnih sveučilišta - države koja na sveučilišta utječe putem najjačega mehanizma - financiranja, sveučilišta kroz procese samoevoluacije, te odgovornosti znanstvene i akademske zajednice, posebice u borbi protiv bilo kakve korupcije, koja je na razini sveučilišta zanemariva, ali su i pitanja etike i morala od posebne važnosti na sveučilištu.

Josipović je i ukazao i na odgovornost studenata uz napomenu da siromašna zemlja ne može pokrivati troškove studija koji traje deset godina.

Po njemu, upravo Sveučilište u Zagrebu ima najveće mogućnosti, ali i posebnu odgovornost u predstojećim reformskim procesima.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije