107.22.17.220 US
 

Svi psi potječu od desetak pasmina

Piše:
utorak, 17.2.2004. 13:15
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

AMERIČKI znanstvenici pretpostavljaju da sve današnje pasmine potječu od desetak vrsta predaka, piše časopis New Scientist.

Deborah Lynch iz Instituta za proučavanje pasa u am. saveznoj državi Ohio i Jenny Madeoy iz Kancerološkog istraživačkog instituta Fred Hutchinson u am. saveznoj državi Washington, proučile su fiziologiju i ponašanje pasa, povijesne podatke te raspoložive podatke o genetskim svojstvima pasa te došle do zaključka od kojih su psećih vrsta nastale sve današnje pasmine.

Čovjek je pripitomio vuka prije približno 15 tisuća godina, najvjerojatnije zato da mu pomogne u lovu. Pripitomljavanje uključuje selektivni uzgoj vrste na način koji omogućuje lakši nadzor nad životinjom. Najnovije genetičke informacije navode na zaključak da je vuk prvi put pripitomljen u Aziji.

Znanstvenici vjeruju da je, 10 do 20 tisuća godina kasnije, nastalo deset pasmina "psećih predaka", a psi tih pasmina obavljali su različite zadatke za svoje gospodare. Da bi uzgojili tristotinjak današnjih pasmina, ljudima je trebalo od 3 do 5 tisuća godina.

Tih deset pasmina "psećih predaka" su: goniči, tragači, radni psi i psi čuvari, sjeverni psi, španijeli ptičari, španijeli goniči i retriveri, ptičari, terijeri, ovčari te psi za pratnju.

Pas gonič, specijaliziran za progon plijena, vjerojatno se pojavio u Mezopotamiji između 4000. i 5000. godine prije Krista. Suvremene pasmine te vrste poput hrta i afganistanskoga hrta samo su završetak toga grananja na obiteljskom stablu razvoja pasmina.

Tragači su se pojavili oko 3000. godine prije Krista, imaju vrlo dobro razvijen njuh, a tijelo im je građeno tako da dobro podnosi toplo vrijeme. Vjeruje se da su pasmine bloodhound, lisičar i jazavčar nastale od zajedničkoga pretka, psa tragača.

Radni psi i psi čuvari vjerojatno su se pojavili u Tibetu 3000 godina prije Krista, a današnji potomci toga zajedničkoga pretka su rotvajler, bernardinac i buldog. U isto vrijeme uzgojene su i pasmine za društvo, koje su se, čini se, prvi put pojavile na Malti, a današnji su predstavnici pudlica i pug.

Gordon Lark, znanstvenik Sveučilišta Utah koji proučava genetiku pasa, misli da su spomenuti rezultati zanimljivi, ali da bi razvoj genetske karte psa bio mnogo korisniji za razumijevanje evolucije, ponašanja i zdravstvenoga stanja pasa.

Znanstvenici se nadaju da će genetska karta psa biti dovršena za godinu dana, a sličnosti između genetske karte psa i čovjeka trebale bi omogućiti pronalaženje genetskih uzroka bolesti kod čovjeka.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije