Svi psi potječu od desetak pasmina
Tekst se nastavlja ispod oglasa
AMERIČKI znanstvenici pretpostavljaju da sve današnje pasmine potječu od desetak vrsta predaka, piše časopis New Scientist.
Deborah Lynch iz Instituta za proučavanje pasa u am. saveznoj državi Ohio i Jenny Madeoy iz Kancerološkog istraživačkog instituta Fred Hutchinson u am. saveznoj državi Washington, proučile su fiziologiju i ponašanje pasa, povijesne podatke te raspoložive podatke o genetskim svojstvima pasa te došle do zaključka od kojih su psećih vrsta nastale sve današnje pasmine.
Čovjek je pripitomio vuka prije približno 15 tisuća godina, najvjerojatnije zato da mu pomogne u lovu. Pripitomljavanje uključuje selektivni uzgoj vrste na način koji omogućuje lakši nadzor nad životinjom. Najnovije genetičke informacije navode na zaključak da je vuk prvi put pripitomljen u Aziji.
Znanstvenici vjeruju da je, 10 do 20 tisuća godina kasnije, nastalo deset pasmina "psećih predaka", a psi tih pasmina obavljali su različite zadatke za svoje gospodare. Da bi uzgojili tristotinjak današnjih pasmina, ljudima je trebalo od 3 do 5 tisuća godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tih deset pasmina "psećih predaka" su: goniči, tragači, radni psi i psi čuvari, sjeverni psi, španijeli ptičari, španijeli goniči i retriveri, ptičari, terijeri, ovčari te psi za pratnju.
Pas gonič, specijaliziran za progon plijena, vjerojatno se pojavio u Mezopotamiji između 4000. i 5000. godine prije Krista. Suvremene pasmine te vrste poput hrta i afganistanskoga hrta samo su završetak toga grananja na obiteljskom stablu razvoja pasmina.
Tragači su se pojavili oko 3000. godine prije Krista, imaju vrlo dobro razvijen njuh, a tijelo im je građeno tako da dobro podnosi toplo vrijeme. Vjeruje se da su pasmine bloodhound, lisičar i jazavčar nastale od zajedničkoga pretka, psa tragača.
Radni psi i psi čuvari vjerojatno su se pojavili u Tibetu 3000 godina prije Krista, a današnji potomci toga zajedničkoga pretka su rotvajler, bernardinac i buldog. U isto vrijeme uzgojene su i pasmine za društvo, koje su se, čini se, prvi put pojavile na Malti, a današnji su predstavnici pudlica i pug.
Gordon Lark, znanstvenik Sveučilišta Utah koji proučava genetiku pasa, misli da su spomenuti rezultati zanimljivi, ali da bi razvoj genetske karte psa bio mnogo korisniji za razumijevanje evolucije, ponašanja i zdravstvenoga stanja pasa.
Znanstvenici se nadaju da će genetska karta psa biti dovršena za godinu dana, a sličnosti između genetske karte psa i čovjeka trebale bi omogućiti pronalaženje genetskih uzroka bolesti kod čovjeka.
Deborah Lynch iz Instituta za proučavanje pasa u am. saveznoj državi Ohio i Jenny Madeoy iz Kancerološkog istraživačkog instituta Fred Hutchinson u am. saveznoj državi Washington, proučile su fiziologiju i ponašanje pasa, povijesne podatke te raspoložive podatke o genetskim svojstvima pasa te došle do zaključka od kojih su psećih vrsta nastale sve današnje pasmine.
Čovjek je pripitomio vuka prije približno 15 tisuća godina, najvjerojatnije zato da mu pomogne u lovu. Pripitomljavanje uključuje selektivni uzgoj vrste na način koji omogućuje lakši nadzor nad životinjom. Najnovije genetičke informacije navode na zaključak da je vuk prvi put pripitomljen u Aziji.
Znanstvenici vjeruju da je, 10 do 20 tisuća godina kasnije, nastalo deset pasmina "psećih predaka", a psi tih pasmina obavljali su različite zadatke za svoje gospodare. Da bi uzgojili tristotinjak današnjih pasmina, ljudima je trebalo od 3 do 5 tisuća godina.
Tih deset pasmina "psećih predaka" su: goniči, tragači, radni psi i psi čuvari, sjeverni psi, španijeli ptičari, španijeli goniči i retriveri, ptičari, terijeri, ovčari te psi za pratnju.
Pas gonič, specijaliziran za progon plijena, vjerojatno se pojavio u Mezopotamiji između 4000. i 5000. godine prije Krista. Suvremene pasmine te vrste poput hrta i afganistanskoga hrta samo su završetak toga grananja na obiteljskom stablu razvoja pasmina.
Tragači su se pojavili oko 3000. godine prije Krista, imaju vrlo dobro razvijen njuh, a tijelo im je građeno tako da dobro podnosi toplo vrijeme. Vjeruje se da su pasmine bloodhound, lisičar i jazavčar nastale od zajedničkoga pretka, psa tragača.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Radni psi i psi čuvari vjerojatno su se pojavili u Tibetu 3000 godina prije Krista, a današnji potomci toga zajedničkoga pretka su rotvajler, bernardinac i buldog. U isto vrijeme uzgojene su i pasmine za društvo, koje su se, čini se, prvi put pojavile na Malti, a današnji su predstavnici pudlica i pug.
Gordon Lark, znanstvenik Sveučilišta Utah koji proučava genetiku pasa, misli da su spomenuti rezultati zanimljivi, ali da bi razvoj genetske karte psa bio mnogo korisniji za razumijevanje evolucije, ponašanja i zdravstvenoga stanja pasa.
Znanstvenici se nadaju da će genetska karta psa biti dovršena za godinu dana, a sličnosti između genetske karte psa i čovjeka trebale bi omogućiti pronalaženje genetskih uzroka bolesti kod čovjeka.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati