SVJETSKI DAN MOČVARNIH STANIŠTA, 2. VELJAČE
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Svjetski dan močvarnih staništa, 2. veljače, ove se godine obilježava pod nazivom "Od planina do mora močvarna staništa rade za nas". L
Na taj dan godine 1971. u iranskome gradu Ramsaru donesena je Konvencija o zaštiti vlažnih staništa. Ta su staništa zbog svoje raznolikosti među najvećim biološkim i krajobraznim vrijednostima. Oko 40 posto biljnih i životinjskih vrsta vezano je za vlažna staništa, a istodobno su najugroženije zbog melioracije, onečišćenoh vodotoka i prekomjernog iskorištavanja vode. Procjenjuje se da je do 1985. u Europi i Sjevernoj Americi uništeno 65 posto prirodnih vlažnih staništa. Danas obuhvaćaju oko šest posto površine Zemlje, ali su uništena golema močvarna prostranstva.
Hrvatska taj dan obilježava osmi put, a to je obveza koju je preuzela potpisivanjem Ramsarske konvencije.
Četiri su lokaliteta u Hrvatskoj uključena na Ramsarski popis vlažnih staništa od međunarodnog značaja: dva parka prirode - Lonjsko polje i Kopački rit, te donji tok rijeke Neretve i Ornitološki rezervat Crna mlaka kod Jastrebarskog.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Još prije dvadesetak godina ta su područja smatrana beskorisnima i leglom bolesti, a danas se zna da su najbogatiji i najugroženiji ekološki sustavi koje Hrvatska nastoji zaštiti pod svaku cijenu.
Da bi uspjela u tome, Hrvatska popisuje biljni i životinjski svijet i crta karte močvarnih staništa, a novi Zakon o zaštiti prirode izrijekom štiti i vlažna staništa.
Nije poznato koliko je u Hrvatskoj uništeno močvara. Objavljen je podatak da je od 12,5 tisuća hektara močvara u donjem toku Neretve ostalo samo dvije ili tri tisuće hektara oko ušća Neretve, jezera Kuti i Desni, te oko mjesta Pruda. U delti Neretve zabilježeno je čak 310 vrsta ptica, od kojih 115 gnjezdarica.
Nagli nestanak ekoloških sustava, osobito šuma i močvara, po ocjenama nekih stručnjaka, najveća je šteta učinjena Zemlji.
Ravnatelj Državnoga zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković rekao je kako je Hrvatska, uz četiri lokaliteta uvršena u Ramsarski popis, vrlo bogata različitim tipovima vlažnih staništa koje je važno očuvati. "Da bismo uspjeli u toj nakani, Zavod nastoji da se i ti lokaliteti uvrste na Ramsarski popis vlažnih staništa od međunarodnog značaja", rekao je Marković.
(Hina) bma vkn
Na taj dan godine 1971. u iranskome gradu Ramsaru donesena je Konvencija o zaštiti vlažnih staništa. Ta su staništa zbog svoje raznolikosti među najvećim biološkim i krajobraznim vrijednostima. Oko 40 posto biljnih i životinjskih vrsta vezano je za vlažna staništa, a istodobno su najugroženije zbog melioracije, onečišćenoh vodotoka i prekomjernog iskorištavanja vode. Procjenjuje se da je do 1985. u Europi i Sjevernoj Americi uništeno 65 posto prirodnih vlažnih staništa. Danas obuhvaćaju oko šest posto površine Zemlje, ali su uništena golema močvarna prostranstva.
Hrvatska taj dan obilježava osmi put, a to je obveza koju je preuzela potpisivanjem Ramsarske konvencije.
Četiri su lokaliteta u Hrvatskoj uključena na Ramsarski popis vlažnih staništa od međunarodnog značaja: dva parka prirode - Lonjsko polje i Kopački rit, te donji tok rijeke Neretve i Ornitološki rezervat Crna mlaka kod Jastrebarskog.
Da bi uspjela u tome, Hrvatska popisuje biljni i životinjski svijet i crta karte močvarnih staništa, a novi Zakon o zaštiti prirode izrijekom štiti i vlažna staništa.
Nije poznato koliko je u Hrvatskoj uništeno močvara. Objavljen je podatak da je od 12,5 tisuća hektara močvara u donjem toku Neretve ostalo samo dvije ili tri tisuće hektara oko ušća Neretve, jezera Kuti i Desni, te oko mjesta Pruda. U delti Neretve zabilježeno je čak 310 vrsta ptica, od kojih 115 gnjezdarica.
Nagli nestanak ekoloških sustava, osobito šuma i močvara, po ocjenama nekih stručnjaka, najveća je šteta učinjena Zemlji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ravnatelj Državnoga zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković rekao je kako je Hrvatska, uz četiri lokaliteta uvršena u Ramsarski popis, vrlo bogata različitim tipovima vlažnih staništa koje je važno očuvati. "Da bismo uspjeli u toj nakani, Zavod nastoji da se i ti lokaliteti uvrste na Ramsarski popis vlažnih staništa od međunarodnog značaja", rekao je Marković.
(Hina) bma vkn
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati