54.158.250.39 US
 

SVJETSKI DAN STANOVANJA, 4. LISTOPADA

Piše:
nedjelja, 3.10.2004. 10:10
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Svjetski dan stanovanja (Habitat day), proglašen po UNu, obilježava se u svijetu i Hrvatskoj svake godine prvoga ponedjeljka u listopadu, a ove je godine to 4. listopada. L

Svaka zemlja ima svoje specifične probleme stanovanja.

U Hrvatskoj još uvijek za dobar dio građana put do stana ili poboljšanja postojećih stambenih prilika i nadalje određuje popriličan raskorak između visokih cijena i (niske) razine prosječnih plaća koje uvjetuju i njihovu kreditnu sposobnost.

I uz znatno povoljnije uvjete stambenog kreditiranja, niže kamate i produžene rokove otplate koje nude poslovne banke, kupovina stana na tržištu za većinu je prosječnih građana još uvijek vrlo veliko financijsko opterećenje, a mnogima i dalje nedostupno.

S ukupnim prošlogodišnjim neto prihodom od prosječne plaće prosječni građanin Hrvatske na tržištu može kupiti tek pet do šest stambenih kvadrata.

Stambeni kredit na 25, pa i 30 godina, uz smanjenje kamatnih stopa koje nude poslovne banke, u prvi mah povoljno zvuči, ali će se mnogi "ohladiti" kad izračunaju koliko takav dugoročni kredit zapravo stoji. Izračuni pokazuju da za više iznose kredita na duge rokove kreditiranja, i uz najniže od ponuđenih kamatnih stopa, kamata koju treba platiti dostiže, pa i prelazi glavnicu.

Povoljnije stambeno kreditiranje poslovnih banaka najviše znači onima koji već imaju nešto novca ili neku imovinu.

Stambeno kreditiranje u posljednje je vrijeme u ekspanziji. Po podatcima Hrvatske narodne banke, stanje stambenih kredita u poslovnim bankama na kraju veljače ove godine iznosilo je 17,6 milijardi kuna, što je 4,4 milijarde kuna ili za 33,4 posto više nego u istom mjesecu godinu prije. Udio stambenih kredita u ukupnim kreditima stanovništva kod poslovnih banaka premašio je 31 posto.

U rješavanje stambenih problema građana uključila se i država - društveno poticanom stanogradnjom (POS). Zakon o POS-u Hrvatski sabor je donio 30. studenoga 2001., a njegovim izmjenama (lipanj 2004.) predviđena proračunska sredstva koriste se, osim za kupnju novosagrađenih stanova, i za poticanje gradnje i rekonstrukcije (dogradnje i nadogradnje) zgrada i obiteljskih kuća. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva sada od jedinica lokalne samouprave očekuje da što prije počnu provoditi i taj dio zakona, pa je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) od gradova i općina zatražila da najkasnije do 1. studenoga provedu ankete kako bi se vidjelo koliko je građana zainteresirano za gradnju i rekonstrukciju obiteljskih kuća po POS-u. Novost je u zakonu i decentralizacija, da gradovi i općine mogu osnivati agencije za gradnju stanova iz programa poticane stanogradnje, što je do sada mogla isključivo država preko APN-a.

Država trenutačno gradi ili priprema izgradnju stanova na 91 lokaciji na području Hrvatske.

Na 47 lokacija gradi 1900 stanova. Za program POS-a država je ove godine izdvojila više od 167 milijuna kuna, što je, navodi Ministarstvo, do sada najveći iznos od početka provođenja programa. Od donošenja Zakona o POS-u, pa do 31. prosinca 2003. izgrađena su 1023 stana, što na godinu iznosi 341 stan. Najveće su potrebe za novim stanovima u velikim gradovima, u kojima je najteže osigurati slobodno građevinsko zemljište opremljeno komunalnom infrastrukturom.

Prosječna cijena kvadratnog metra prodanog novog stana u Hrvatskoj u 2003. iznosila je 8.569 kuna, što je za 2,4 posto više nego u 2002., a to povećanje je isključivo posljedica poskupljenja (novih) stanova u Zagrebu, dok je u ostalim naseljima čak zabilježeno blago smanjenje prosječne cijene stambenog kvadrata.

No, zanimljiv je podatak, doduše iz 2002., da je manje od desetine hrvatskih kućanstava opterećeno hipotekarnim kreditom ili zajmom za stan ili kuću.

Po pokazateljima o uvjetima stanovanja hrvatskih kućanstava, sadržanima u opsežnoj Anketi o potrošnji kućanstava u 2002. koju je proveo Državni zavod za statistiku, smještaj u svom privatnom vlasništvu, bez hipotekarnog kredita ili zajma, ima 74,2 posto kućanstava, dok njih 8,9 posto za svoje stambeno privatno vlasništvo ima i hipotekarni kredit ili zajam.

Više od desetine slučajeva, ili njih 10,7 posto, riječ je o stanovanju u besplatnom unajmljenom smještaju, a u 6,2 posto slučajeva riječ je o unajmljenom smještaju.

Uz mlade ljude i podstanare, kao one kojima najviše trebaju stanovi, drugi podatci pak ukazuju kako bi mnogima trebalo poboljšanje standarda stanovanja.

Tako podatci o broju soba upućuju da se većina hrvatskih kućanstava baš i ne može pohvaliti prostranošću svojih stanova. Više od 57 posto kućanstava ima dvije ili manje soba.

Svako deveto kućanstvo ili njih 11,1 posto nema WC unutar stana, a desetina ili 10,2 posto nema unutar stana ni kupaonicu (tuš, kada). Bez vodovoda je 6,3 posto stanova, a 7,2 posto bez kanalizacije. Centralno grijanje ima nešto više od 36 posto kućanstava.

Više od 60 posto nastanjenih stanova izgrađeno je u razdoblju od 1961. do 1990. (859.000). "Zlatno" je desetljeće za stanogradnju bilo ono od 1971. do 1980., kada je izgrađeno 329.000 stanova ili 23 posto. Od 1981. do 1990. izgrađeno je 245.000 stanova ili 17,2 posto.

(Hina) xbma ysšh

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije