54.161.82.122 US
 

Talačka kriza u Beslanu dovodi u sumnju Putinovu politiku u Čečeniji

Piše:
nedjelja, 5.9.2004. 17:59
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

KRVAVI rasplet talačke krize u Beslanu u Sjevernoj Osetiji dovodi u sumnju tvrdolinijašku politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina u turbulentnom kavkaskom području, a posebice u Čečeniji, gdje težnja za odcjepljenjem od Ruske federacije ne jenjava, ocijenjuju u nedjelju analitičari.

Kao rezultat te politike, otmica djece, opsada škole i upad ruskih specijalaca, nakon čega je ostalo mrtvo ležati 330 ljudi, otvorili su novo poglavlje barbarstva. Djeca, ističu analitičari, nikad nisu bila metom gerilaca.

U posljednja dva tjedna Rusiju je pogodilo nekoliko smrtonosnih napada, ali najzlokobnija je činjenica da nitko ne zna tko vodi te fanatične ljude. Čini se da osobe koje se rutinski okrivljuju za poticanje, čečenski predsjednik u bijegu Aslan Mashadov i radikalni separatist Šamil Basajev, nisu ništa drugo do promatrači.

"Ovo je početak nove političko-vojne snage koja se pridružuje ratu protiv Rusije. Ne zna se o kojoj se to snazi radi, ali Mashadov i Basajev su tek njezine lutke", rekao je Sergej Markov, analitičar blizak Kremlju.

Rusija je zbog pogibije oko 330 ljudi proglasila dvodnevnu žalost, no većina visokih vladinih dužnosnika krije se u sjenama Kremlja. Ni Putin se baš nije isticao.

"U Francuskoj su zbog dvije otete osobe čelnici i svi državni dužnosnici pokrenuli niz inicijativa. Gdje je bio naš predsjednik. Zašto su naša djeca poginula?", pita se na nacionalnoj televiziji u Beslanu jedan građanin.

Putin se na televiziji obratio javnosti tek 24 sata nakon okončanja akcije specijalaca, ponavljajući da će osigurati ruski teritorijalni integritet. Ni riječi o promjeni politike u Čečeniji, za koju udruge za zaštitu ljudskih prava tvrde da je tako brutalna da nije čudo da je radikalizirala mnoge Čečene.

"Čečeni su se radikalizirali. U Moskvi, prilikom otmice u kazalištu, gerilci su pustili djecu, a sada su im bili meta. Čečenski borci za nezavisnost poprimaju apokaliptično lice", objašnjava Adam Dolnik s Instituta za obrambene i strateške studije u Singapuru.

Ruski list Gazeta piše da Rusi "moraju naći snage i donijeti odluke koje su donedavno smatrali neprihvatljivima - poput uvođenja međunarodnog protektorata nad Čečenijom".

Čini se, međutim, da Putin neće odustati od svoje politike i odluke da s Mashadovim i takozvanim umjerenim separatistima nema pregovora.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije