Foto: Hina

TIHOMIR OREŠKOVIĆ, mandatar za sastavljanje nove vlade danas je u Saboru održao prezentaciju svog programa za naredne četiri godine.

U prezentaciji su preskočeni konkretni ciljevi i rokovi za ključne resore - financije, gospodarstvo, zdravstvo i upravu - a ostatak programa, očekivano, temelji se na preporukama Europske komisije i Svjetske banke.

> POGLEDAJTE CIJELI PROGRAM

Smanjenje deficita ispod 3 posto do 2017.

Orešković tako navodi da Hrvatska prolazi kroz makroekonomske neravnoteže, te spominje ključne probleme: usporeni rast ekonomije, kašnjenje u restrukturiranju poduzeća, nezaposlenost, nisku konkurentnost, javni dug i loše upravljanje javnim sektorom.

Kao prilike Orešković spominje ono što također slušamo već godinama: ulaganje u energetiku, turizam i infrastrukturu, korištenje EU fondova i poticanje izvoza.

U razdoblju do 2020. godine Orešković ima za cilj prosječnu godišnju stopu rasta veću od 3 posto, te pad javnog duga ispod 80 posto.

Vrlo ambiciozan cilj je i smanjenje deficita ispod 3 posto do 2017. godine, čime bi bili ispunjeni kriteriji Europske komisije za proračunski manjak.

Predviđa se i povećanje izvoza od 30 posto, te direktna strana ulaganja od preko milijardu eura godišnje.

Glavni "transformatori" kako je to Orešković znao reći, trebali bi biti povećanje konkurentnosti javnog sektora, povećanje konkurentnosti prema Doing Business ljestvici Svjetske banke, ulaganja i EU fondovi, smanjenje duga i deficita, te reforma obrazovnog sustava.

Povećanje učinkovitosti javnog sektora Orešković vidi u primjeni e-uprave i promjenom procesa koji bi se poboljšala kvaliteta i brzina usluga.

Konkurentnost bi se trebala poboljšati smanjenjem birokracije i troškova poslovanja, uz kako navodi "zdravorazumski pristup".

Kod ulaganja Orešković se planira fokusirati na strateške projekte, te privatizaciju dijela državne imovine.

Sljedeće godine mogao bi se uvesti porez na neiskorištenu imovinu

Smatra da bi ova godina trebala biti prijelomna što se tiče javnog duga, te da bi nakon nje on trebao početi opadati. Deficit planira smanjiti kroz preraspodjelu proračunskog novca i kontrolu troškova. Bit će promjene i kod raznih poticaja jer se navode "učinkoviti poticaji".

Kod reforme obrazovanja previđa se jačanje povezivanja akademske zajednice s privatnim sektorom, u područjima u kojima je to moguće, poput inženjeringa. Kod zdravstva očekuje povećanje učinkovitosti kroz sinergiju administracije i nabave.

Što se tiče vremenskog okvira za provedbu, ove godine možemo očekivati fokus na privatizaciju državne imovine i promjene koje bi trebale olakšati poslovanje privatnog sektora, poput smanjenja parafiskalnih nameta.

U ovoj ili sljedećoj godini previđen je porez na neiskorištenu imovinu, program kreditiranja malih i srednjih poduzeća od oko 4 milijarde kuna, te reforma zdravstvenog sustava.

U trećoj fazi rezultati reformi bi se trebali vidjeti u sustavu znanosti i obrazovanja, fleksibilizaciji tržišta rada i pravosuđu.