54.162.218.214 US
 

Tiskanje novca je lažni signal da može biti bolje - ono što slijedi je još gore

Piše: katkapital.com
subota, 24.1.2015. 19:18
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto:

KAO ŠTO što svi dobro znamo, guverner Europske centralne banke (ECB) jučer je objavio provedbu monetarne politike koja je u SAD-u već poznata kao quantitative easing ili QE. Laički i pojednostavljeno rečeno, odlučeno je da će europski tiskarski strojevi svaki mjesec iz zraka stvoriti novih 60 milijardi eura. Odluka je donesena da se “poveća potrošnja” i tako “ostvari gospodarski rast”. Ako vam je ideja da tiskanje novca iz zraka može ostvariti gospodarski rast pomalo čudna ili neobična, to samo znači da ste ekonomski neobrazovani i odveć zadrti da biste razumijeli sve dubine genijalne kejnezijanske ekonomike. Zapravo, samim time što čitate ovaj blog već pokazuje ozbiljan manjak kejnezijanske indoktrinacije – možda ste čak toliko čudni da će vam tekst koji slijedi biti zanimljiv.

Prije svega treba reći da se cijela kejnezijanska ekonomija temelji na protuintuitivnoj ideji da rasipništvo dobro, a štednja loša. Kreposti kao što su umjerenost, suzdržanost i razboritost najveći su neprijatelji kejnezijanaca.

Dobar građanin je onaj koji svoju plaću svakog mjeseca potroši do poslijednje lipe.

Nije bitno na što, bitno je da se troši. Takvi građani su odgovorni i pokazuju da vole svoju zemlju i društvo u kojem žive. S druge strane, imamo zadrte štediše koji dio prihoda ne konzumiraju, već ga pohrane u obliku štednje. Takvi građani su neodgovorni i sebični, oni su najveći krivci za izostanak gospodarskog rasta.

Ovo nije šala, tako zaista hrvatski i europski političari razmišljaju. Zato sve porezne reforme idu za time da se kazni one koji zarađuju više nego što mogu konzumirati, a dodatnim kunama nagradi one za koje se pretpostavlja da će sve što dobiju isti mjesec potrošiti. Upravo to je bio jedan od obrazloženja odluke o povećanju neoporezivog minimalnog dohotka, u nadi da će građani s najmanjim plaćama tih dodatnih 150 kn morati potrošiti, jer ionako sklapaju kraj s krajem.

Ideja da je potrošnja = gospodarski rast već se toliko uvriježila, da je novinarsko pitanje političarima “što mislite učiniti da ostvarite gospodarski rast?” sve češće zamijenjeno sa “što mislite učiniti da potaknete potrošnju?” Obratite malo pozornost na to, shvatit će te jako brzo o čemu govorim.

Ali eto, neki tvrdoglavi pojedinci nikako da shvate da je bolje 500 kn potrošiti u lokalnoj birtiji nego ih staviti na štednu knjižici. Ma ne samo pojedinci, nego čak i neke države ustraju u toj nazadnoj i katastrofalnoj ideji da deficitarna potrošnja nije dobra stvar, i da je štednja dobra za dugoročnu ekonomsku stabilnost zemlje. Recimo Njemačka, koja je slučajno vjerojatno najjača ekonomija svijeta. Luda sreća.

Na svu sreću pa naši političari nisu tako nazadni i zadrti kao ti čudni Nijemci, pa naš ministar financija skače od sreće jer ćemo se konačno moći lakše zaduživati. Kolege iz drugih europskih zemalja također ne skrivaju svoj entuzijazam. Za političare to znači veća javna potrošnja, više uhljeba i još veća birokracija. Drugi kažu, poduzetnici će sada moći lakše dizati kredite, pokretat će se poslovi, otvarat će se radna mjesta.

Za koji mjesec EU će postati raj na zemlji. Zar ne?

Naravno da ne. Jedino što će se dogoditi jest da ćemo svjedočiti jednom velikom puhanju balona, i općem čuđenju kada se taj balon ispuše. Sve je ovo već toliko puta viđeno, da zaista ne treba biti genijalac za vidjeti gdje će sve to završiti.

A evo i što se točno s ovakvim mjerama postiže. U slobodnim ekonomijama postoje oni koji imaju višak novca (štediše) i oni kojima treba novac kako bi pokrenulu neku proizvodnu ili uslužnu djelatnost (poduzetnici). Radi jednostavnosti, pretpostavimo da štediše svoj novac čuvaju u bankama, i da iste te banke koriste taj novac kako bi poduzetnicima odobrile kredite. Što ekonomija više jača to kućanstva imaju više novaca i štedna masa se povećava. Povećanjem štedne mase, kamatne stope bivaju sve niže i poduzetnici sve lakše dolaze do kredita. Ako ekonomija dođe u fazu stagnacije, štedna mase se smanjuje i poduzetnici teže ostvaruju realizaciju kredita. Tako se postiže to da kamatna stopa odražava trenutno stanje ekonomije i služi poduzetnicima kao orijentir koje je vrijeme najpogodnije za pokrenuti određeni posao.

Kao mamurluk nakon lude pijane noći

I onda na scenu stupa centralna banka sa svojim “mjerama za poticanje gospodarskog rasta” koje se, suma summarum, svode na tiskanje novca. Na taj način dolazi do umjetnog snižavanja kamatnih stopa, što poduzetnicima daje lažni signal da je sada najbolje vrijeme za pokretanje poslova. Budući da je lako doći do kredita, poduzetnici se masovno zadužuju i ulažu u kapitalna dobra i otvaranje radnih mjesta. Međutim, vrlo brzo se shvati potražnja za novostvorenim dobrima i uslugama ne prati znatno povećanu ponudu. Slijedi jutro mamurluka nakon lude pijane noći. Pogoni se zatvaraju, radnici se otpuštaju, zemlja tone u recesiju. Iz koje nas može izvući samo nova doza državnog intervencionizma.

A budući da ovo puhanje i ispuhivanje balona ne može trajati unedogled, ekonomija nužno dolazi u stanje iz kojeg ju više ni državni intervencionizam ni centralne banke ne mogu izvući. Jedini spas za političare u toj situaciji je rat, kada se sve ekonomske nedaće zaboravljaju, i nakon čega se kreće ispočetka. Nakon rata, za gospodarsku situaciju nitko ne krivi predratne političare – kriv je neprijatelj. Sve nas ovo uči povijest 20. stoljeća.

Evo što trebate činiti

Da ne bi sve bilo samo crno i pesimistično, evo što konkretno možete učiniti. Prije svega, nemojte ništa očekivati od države. Nakon toga, nastojte od svog kućanstva učiniti austrijansku oazu u kejnezijanskoj pustinji. Oglušite se na pozive političara da povećate potrošnju. Trošite onoliko koliko morate, ostatak štedite. Štedna knjižica, dionice, životno osiguranje, plemeniti metali… u čemu god se nalazite. Nemojte si dozvoliti da cjelokupan mjesečni prihod potrošite – stavite se u situaciju da vam poslodavac sutra isplati 5% manju plaću i taj iznos uštedite. Izbjegavajte svaki valutni rizik, radite diversifikaciju svog imovinskog portfelja, obrazujte se.

Kad smo kod obrazovanja, bilo bi dobro da odvojite dva sata na ove video materijale koji detaljno obrazlažu ovo što sam gore ukratko iznio. A ako ste lijeni za to, onda barem odvojite tri i pol minute i pogledajte ovaj kratki video:

katkapital.com

 

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije