Tjelovježba može usporiti napredovanje Alzheimerove bolesti
Tekst se nastavlja ispod oglasa
TJELOVJEŽBA bi mogla utjecati na usporavanje razvoja Alzheimerove bolesti i povećanje sposobnosti pamćenja zahvaljujući procesu smanjenja proizvodnje proteina zaduženih za stvaranje plakova u mozgu koji se dovode u vezu s ovom degenerativnom bolešću, ustanovili su znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji.
Otprije je poznato da fizička i mentalna stimulacija mogu odgoditi napredovanje ove teške bolesti. Rezultati nedavno provedenog istraživanja na miševima, objavljeni u američkom listu U.S. Journal of Neuroscience pokazalo je da "i jednostavna tjelovježba može odgoditi ili spriječiti" pojavu Alzheimerove i njoj sličnih vrsta demencije, jer dolazi do smanjenja razine proteina beta-amiloida u mozgu.
Polovina miševa uključenih u istraživanje imala je pristup kotačićima pa je mogla "vježbati", a druga polovina bila je u kavezu bez kotačića. Nakon što su usmrtili miševe znanstvenici su obavili pretrage njihova moždanog tkiva te su ustanovili da je u korteksu i hipokampusu, dijelovima mozga zaduženim za razmišljanje i odlučivanje, miševa koji su "vježbali" pronađena manja količina plakova i fragmenata beta-amiloida iz čega su zaključili da se stvaranje štetnog proteina "može smanjiti, a vjerojatno i potpuno eliminirati vježbanjem, u ovome slučaju na modelu miševa".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dr. Stephen Snyder, direktor programa za borbu protiv Alzheimerove bolesti u vladinu Državnom institutu za starenje uvjeren je da će se rezultati istraživanja uskoro moći proširiti i primijeniti u medicini.
Otprije je poznato da fizička i mentalna stimulacija mogu odgoditi napredovanje ove teške bolesti. Rezultati nedavno provedenog istraživanja na miševima, objavljeni u američkom listu U.S. Journal of Neuroscience pokazalo je da "i jednostavna tjelovježba može odgoditi ili spriječiti" pojavu Alzheimerove i njoj sličnih vrsta demencije, jer dolazi do smanjenja razine proteina beta-amiloida u mozgu.
Polovina miševa uključenih u istraživanje imala je pristup kotačićima pa je mogla "vježbati", a druga polovina bila je u kavezu bez kotačića. Nakon što su usmrtili miševe znanstvenici su obavili pretrage njihova moždanog tkiva te su ustanovili da je u korteksu i hipokampusu, dijelovima mozga zaduženim za razmišljanje i odlučivanje, miševa koji su "vježbali" pronađena manja količina plakova i fragmenata beta-amiloida iz čega su zaključili da se stvaranje štetnog proteina "može smanjiti, a vjerojatno i potpuno eliminirati vježbanjem, u ovome slučaju na modelu miševa".
Dr. Stephen Snyder, direktor programa za borbu protiv Alzheimerove bolesti u vladinu Državnom institutu za starenje uvjeren je da će se rezultati istraživanja uskoro moći proširiti i primijeniti u medicini.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati