ZNANSTVENA vijeća za zaštitu prirode i za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana HAZU na zajedničkome su sastanku razmotrila ekološke aspekte projekta "Družba Adria" u svjetlu novih podataka i informacija, priopćeno je danas iz HAZU.

Ta znanstvena vijeća Akademije na sastanku održanome u utorak zaključila su da Hrvatska treba hitno donijeti zakone i propise o balastnim i taložnim vodama u skladu s konvencijama Međunarodne pomorske organizacije IMO (International Maritime Organisation), specijalizirane organizacije Ujedinjenih naroda (UN) kako bi mogući infrastrukturni projekti u obalnome dijelu Hrvatske bili sigurni za okoliš.

Osim toga, smatraju da žurno treba uspostaviti međudržavne sporazume i uskladiti spomenuti režim ispuštanja balastnih voda s Italijom, Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom te Srbijom i Crnom Gorom te uspostaviti radarsko upravljanje pomorskim prometom i operativni sustav za slučaj nesreće.

Članovi tih znanstvenih vijeća zaključili su da bi trebalo provesti dodatna istraživanja fizičkih i hidrodinamičkih svojstva istočnoga Jadrana kako bi se dobio hidrodinamički model, koji bi omogućio predviđanje događaja nakon nesreće, kao i brza zaštita područja.

Ističu kako treba organizirati i praćenje u obalnome području hrvatskoga Jadrana osiguravanjem dodatnih sredstava za nacionalni Projekt Jadran te organizirati službu za kontrolu balastnih voda bez obzira na metodologiju njihova tretiranja.

Na sastanku je razmotreno i stanje okoliša u hrvatskome dijelu Jadrana u odnosu na industriju, turizam, promet, marikultura, ribarstvo i urbanizaciju.

Posebna je pozornost posvećena problematici balastnih voda tankera i zaključeno da trgovački brodovi mogu u balastnim vodama prenijeti morske organizme iz drugih bioprovincija različitih taksonomskih kategorija u Jadran, gdje ne obitavaju.

Kako se ističe Hrvatska treba prihvatiti međudržavni Globalni program za postupanje s balastnim vodama i Konvenciju o balastnim vodama te uskladiti zakonodavstvo i pravila sa zakonodavstvom Europske unije.

Vijeća zahtijevaju da brodovi koji u Jadran stižu iz Sredozemlja mijenjaju balastne vode u zapadnome dijelu Jonskoga mora u području južno od Calabrije i istočno od Sicilije, najmanje 50 nautičkih milja od obale u području s dubinom od 2000 do 3000 metar koje je u hidrodinamičkome pogledu izolirano od Jadranskoga mora te najmanje 50 nautičkih milja zapadno od otoka Kefallinije

Brodarstvo u Hrvatskoj treba pratiti standarde za tretman balastnih voda u vožnji i nova tehnološka rješenja kako bi se nakon 2012. prilagodilo svjetskoj pomorskoj konkurenciji, odnosno zemljama koje su prihvatile standarde, stoji u priopćenju.