23.22.136.56 US
 

Treba li nam referendum o monetizaciji? "Ne možete raspisati referendum o upravljanju zrakoplovom, o tome mora odlučiti pilot"

Piše: Hina
petak, 8.11.2013. 12:08
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Ilustracija: Index

U SJENI rasprave o referendumu o ustavnoj definiciji braka i pitanja bi li njegovom provedbom bila ugrožena ljudska prava pripadnika seksualnih manjina ostao je problem mogućeg raspisivanja referenduma o pojedinim ekonomskim pitanjima, poput monetizacije autocesta, koji bi, po mišljenju nekih stručnjaka, mogao negativno utjecati na ekonomsku i financijsku stabilnost zemlje.

Dio sindikata i udruga civilnog društva najavio je prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o monetizaciji autocesta, tvrdeći da je sprečavanje davanja autocesta u koncesiju u nacionalnom interesu. Oni smatraju da je to zapravo prodaja autocesta na 30 do 50 godina, čime bi Hrvatska na dulji rok izgubila suverenitet nad njima.

Stanić: Idemo u prikupljanje potpisa za referendum o monetizaciji autocesta!

Predsjednik nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić tvrdi da se davanjem autocesta u koncesiju ne može monetizirati dug koji iznosi oko 30 milijardi kuna, a procjena vrijednosti koncesije je 22 milijarde kuna, što znači da će još osam milijardi, na ovaj ili onaj način, platiti građani.

Što se tiče upozorenja stručnjaka da bi referendumsko izjašnjavanje o ekonomskim pitanjima moglo bilo opasno, Stanić pita o čemu bi građani trebali odlučivati na referendumu ako ne o svojoj imovini, a autoceste su kao državna imovina u vlasništvu građana.

Prihvaćam da neki stručnjaci imaju drugačije mišljenje o tome, ali bez obzira na to mi idemo prikupljati potpise za referendum, a Ustavni sud neka odluči je li takav referendum u skladu s Ustavom, poručuje Stanić.

Novotny: Referendum o ekonomskim pitanjima pogrešan smjer

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da bi izjašnjavanje na referendumu o ekonomskim pitanjima bilo "apsolutno pogrešan smjer" za Hrvatsku.

Referendum se vrlo često upotrebljava u populističke svrhe, kaže Novotny, a u demokratskim sustavima ekonomsku vlast imaju središnja banka i izvršna vlast, koje moraju donositi kompetentne odluke.

"U smislu razumijevanja ekonomskih procesa i upravljanjima njima u nacionalnoj ekonomiji, izjašnjavanje na referendumu je apsolutno pogrešan smjer. To nema nijedna razvijena demokracija, osim Švicarske u kojoj su mogući referendumi samo u vezi nekih ekonomskih pitanja, nikako ne u svim, a pogotovo monetarnim pitanjima", ističe Novotny.

Brkić: Ne možete raspisati referendum o upravljanju zrakoplovom, o tome mora odlučiti pilot

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

S time se slaže profesor političke ekonomije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić za koga bi prihvatljiv bio referendum o načelnim pitanjima, npr. o gospodarskom sustavu ili strategiji razvoja zemlje, nekakvom hrvatskom "new dealu", ali ne i referendumsko vođenje ekonomske politike zemlje.

Osim što bi se provedbom referenduma o pitanjima iz područja, primjerice, monetarne politike, oduzimale ovlasti izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, tu je i pitanje znanja i neznanja o samom problemu. "Ne možete raspisati referendum o upravljanju zrakoplovom, o tome mora odlučiti pilot", slikovit je Brkić koji upozorava da se ne bi smjela nekritički preslikavati rješenja iz Švicarske, zemlje koja je vrlo različita od Hrvatske.

"Osobno sam protiv monetizacije autocesta jer smatram da to nije ekonomski mudar potez, iako sam svjestan težine financijske situacije u zemlji. No, to se pitanje ne može rješavati na referendumu jer građani naprosto o tome ne znaju dovoljno da bi mogli donijeti ispravnu odluku", kaže Brkić.

Njegovo mišljenje podupire iskustvo susjedne Slovenije u kojoj su građani, zahvaljajući vrlo liberalnim pravilima za raspisivanje referenduma, u više navrata odlučivali o ekonomskim pitanjima. No, slovenski je parlament ove godine promjenama Ustava ograničio mogućnost sazivanja referenduma i suzio broj pitanja o kojima se može odlučivati.

Dotad su referendum mogli sazivati parlamentarni zastupnici ako bi prikupili potpise trećine zastupnika (30 potpisa), a svaki u parlamentu već prihvaćeni zakon mogao se srušiti ako se protiv njega na referendumu izjasnila većina izašlih birača.

To je često koristila oporba kako bi rušila politiku vladajuće većine, a najpoznatiji takav slučaj je propast Zakona o mirovinskoj reformi koju je 2011. godine na inicijativu tadašnje vlade Boruta Pahora parlament bio potvrdio, ali su mu se protivili sindikati i stranke desnog centra.

Ustavnim promjenama, koje su prihvaćene u svibnju bez ijednog glasa protiv, određeno je da će referendum moći sazivati samo građani ako je prikupe 40.000 potpisa, što je oko 2,5 posto od ukupnog broja birača. Osim toga, za odbijanje nekog već prihvaćenog zakona mora se izjasniti najmanje petina od ukupnog broja birača, što je oko 320.000 birača.

Također su definirani sadržaji o kojima se na referendumu ne može odlučivati - o zakonima koji se odnose na poreze, carine i druga obvezna davanja, o zakonu o izvršavanju državnog proračuna, te zakonima iz područja obrane, sigurnosti i zaštite od elementarnih nepogoda.           

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije