Trebaju li nam prosvjedi za rušenje Vlade?

Foto: Damjan Tadić / Cropix

TREBA li Hrvatskoj promjena vlasti koja će se dogoditi na ulici? I još važnije, jesu li Hrvati uopće spremni za tako nešto? Odgovor na ova pitanja mogli bi dobiti i prije nego što smo očekivali - već u utorak u 13 sati, za kada je aktivist Ivan Pernar zakazao okupljanje na Markovu trgu. Dragutin Lesar, koji se i sam zalaže za što skoriju smjenu vlasti, a što su Hrvatski laburisti pokušali i potaknuti pismom građana Vladi, smatra da su takvi skupovi zdravi za hrvatsku političku higijenu. Analitičar Davor Gjenero, pak, ističe da je Hrvatska, usprkos svim poteškoćama, uređena demokratska zemlja u kojoj se vlast mora mijenjati na demokratskim izborima.

Najavljene prosvjede komentirao je danas i HSS-ovac Božidar Pankretić, potpredsjednik Kosoričine vlade. "Vlada nema razloga za zabrinutost", tvrdi Pankretić koji je uvjeren da nema nikakvih razloga za prosvjede. "Vlada prepoznaje i vidi sve probleme, a mjere za oporavak gospodarstva donose se na svakoj sjednici", kazao je Pankretić u razgovoru s novinarima u Karlovcu. Priznao je da se promjene događaju sporije nego što su se u Banskim dvorima nadali, ali ipak ističe da se svi problemi zbog kojih se prosvjedi najavljuju rješavaju.

Lesar: Građani imaju pravo na prosvjede i dobro je da se angažiraju

Dragutin Lesar, čija stranka Hrvatski laburisti, i sama pokušava isprovocirati ostavku Vlade, podržao je inicijativu za prosvjedom, iako se osobno neće pojaviti na Markovom trgu. Zauzet je, kaže, ranije dogovorenom konferencijom za novinare u prostorijama stranke, u istom terminu. "Laburisti već tri tjedna rade na pitanju ostavke, preko pisma koje su građani mogli potpisati na našim štandovima i na internetskim stranicama. Smatram da se građani imaju pravo angažirati na ovakav način. Štoviše, mislim da je poželjno za zdravlje demokracije da to učine", kaže Lesar.

Drastično je drugačije razmišljanje političkog analitičara Davora Gjenera, koji smatra da u Hrvatskoj nema energije, ali ni potrebe za prosvjednima kojima će se rušiti vlast. "Hrvatska je konsolidirana demokracija i hvala Bogu da u Hrvatskoj vlade ne nastaju i ne padaju na ulicama", tvrdi Gjenero koji smatra da se ne može povući nikakva paralela između Hrvatske i događaja kojima zadnjih tjedana svjedočimo u arapskom svijetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gjenero: U Hrvatskoj nema energije ni socijalnog ambijenta za prosvjede

"Hrvatska nema baš ništa s tim kontekstom. Radi se o valu demokratizacije sličnom onome koji se krajem 80-ih godina dogodio u srednjoj i istočnoj Europi. To je rastakanje totalitarnih i autoritarnih režima i tek trebamo vidjeti kako će se tranzicijski proces odvijati u tim zemljama. Hrvatska, s druge strane, ima velike mane i velike probleme, ali je konsolidirana demokracija", ističe Gjenero.

Ugledni politički analitičar smatra kako nema potrebe za prosvjednima kojima će se rušiti Vlada. To je puno poželjnije učiniti demokratskom procedurom. Međutim, Gjenero tvrdi kako u Hrvatskoj nema ni socijalnog ambijenta niti tipa energije koji su potrebni da bi se Vlada rušila uličnim prosvjedima. "Istina je da postoji visok stupanj nezadovoljstva biračkog tijela političkom klasom, posebno vladajućom administracijom. Ali to je druga stvar. Takav tip nezadovoljstva sasvim je tipičan u normalnim demokratskim sustavima", kaže Gjenero.

"Vlada se ne može rušiti na ulici, već u parlamentu"

"Hrvatska je i dalje funkcionirajuće društvo, s velikim manama i problemima, ali društvo u kojem izvršna vlast proizlazi iz rezultata izbora", kaže Gjenero za kojega ova Vlada ima političku legitimnost, iako građani na izborima nisu glasali za Jadranku Kosor, već za Ivu Sanadera. "Niti u jednom parlamentarnom sustavu birači ne biraju Vladu ili predsjednika Vlade. Oni se biraju posredno, a vi birate parlament iz kojeg proizlazi izvršna vlast", kaže Gjenero i zaključuje kako su pokušaji da se taj legitimitet potkopa vrlo opasne političke igre koje nisu uobičajene u parlamentarnim demokracijama.

"Druga je stvar tip kritika u kojima se kaže da je Vlada nesposobna, da ne obavlja svoj posao, da ne rješava političke i ekonomske probleme... Međutim, samim nastupanjem na izborima i u parlamentu većina građana i opozicija legitimiraju društveni poredak. Javnost, kao i dio opozicijskih zastupnika, je toga nekad nedostatno svjestan. Zato nam se i događaju situacije da se redikuloznim tipovima, kao što su 'glavaševci' kojima uopće nije mjesto u političkoj areni, daje legitimitet glasnogovornika demokratskih političkih smjena", zaključuje Gjenero.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara