54.198.201.250 US
 

Tribina prvoga festivala znanosti o odnosu znanosti i društva

Piše:
utorak, 13.5.2003. 23:28
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Kako odnos znanosti i društva u Hrvatskoj vide istaknuti hrvatski znanstvenici, od kojih neki danas djeluju i u političkoj sferi, moglo se čuti na večerašnjoj tribini koja je održana u Tehničkome muzeju u sklopu Prvoga festivala znanosti u Hrvatskoj koji traje do 18. svibnja.

Da večerašnja rasprava nije neka hrvatska "posebnost" podsjetio je član Francuske akademije znanosti Miroslav Radman, rekavši da se slične rasprave vode i u Francuskoj. Ono što pak taj znanstvenik svjetskoga glasa smatra izazovom za male zemlje kao što je Hrvatska jest da se pokuša u znanosti učiniti nešto novo. Jer, istaknuo je, "Hrvatska bi u znanosti trebala pronaći neku svoju malu nišu u kojoj će biti originalna, a ne oponašati znanstvene gigante".

Odnosno, smatra Radman, ključ je u tomu da u Hrvatskoj, kad je riječ o znanosti, pokušamo biti originalni, a ne da, kako je rekao, "izgubimo u tuđoj igri".

Za ministra znanosti i tehnologije Gvozdena Flegu neki od najalarmantnijih problema hrvatske znanosti su njezina "usitnjenost" koja se očituje u 28 javnih znanstvenih instituta i 1600 malih znanstvenih projekata te krajnje nepovoljna razina međunarodne suradnje. Zato će se Flego, rekao, zauzimati za stimuliranje znanstvene suradnje po uzoru na 6. Okvirni program Europske unije te za interdisciplinarne programe.

Pomoćnica ministra znanosti i tehnologije za međunarodnu suradnju Nada Švob-Đokić pak smatra da u Hrvatskoj ne postoji ozbiljna tradicija znanstvene politike te da bi za poboljšavanje odnosa znanosti i društva trebalo reorganizirati znanost kao djelatnost.

Da bi veza znanosti i društva postala čvršća potrebno je da se u javnosti vode rasprave kao što su one o nuklearnoj elektrani Krško ili o projektu Družba Adria, upozorio je ravnatelj Instituta "Ruđer Bošković" Stjepan Marčelja. Da bi ta rasprava bila kvalitetna znanstvenici su dužni javnost upoznati s podatcima koje znaju. Pa bi tako, primjerice, istaknuo je Marčelja, hrvatska javnost trebala znati da bi se projekt Družba Adria isplatio samo ako država preuzme rizik jer bi, u najoptimističnijoj varijanti - da do havarije dođe jednom u 500 godina, osiguranje bilo "teško" 40 milijarda dolara.

Po riječima potpredsjednika Vlade Ante Simonića, razlog zbog kojega se i angažirao u politici bio je taj da pokuša dati osobni doprinos većemu utjecaju znanosti u hrvatskome društvu.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije