TRIDESETA OBLJETNICA HRVATSKOGA MARIOLOŠKOG INSTITUTA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Trideseta obljetnica utemeljenja i djelovanja Hrvatskoga mariološkoga instituta (HMI) Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KBF) u Zagrebu obilježena je danas prigodnom svečanošću u prostorijama KBFa.
Osnivačka skupština toga instituta održana je 9. ožujka 1974. u Zagrebu, a za predsjednika je izabran istaknuti hrvatski mariolog fra Karlo Balić, predsjednik Papinske marijanske akademije u Rimu.
Otvarajući današnju svečanost, veliki kancelar KBF-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je važnost Hrvatskoga mariološkog instituta za Katoličku crkvu i hrvatski narod.
"Marijanska pobožnost govori o našem hrvatskom i katoličkom identitetu. Danas smo svi u Hrvatskoj i u Europi pozvani da razmislimo o svom identitetu, da ga posvijestimo, da ga znamo predstaviti i braniti", istaknuo je kardinal Bozanić.
O značenju HMI-a govorio je i njegov ravnatelj, pomoćni biskup Vlado Košić, koji je pet godina na čelu Instituta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dekan KBF-a Stjepan Baloban istaknuo je da je svrha Instituta promicanje i znanstveno proučavanje povijesno-kritičkih i spekulativno-teoloških problema o presvetoj Bogorodici unutar misterija Krista i Crkve.
Dugogodišnji predsjednik Hrvatskog mariološkog instituta Adalbert Rebić, osvrćući se na proteklih 30 godina Instituta, rekao je da je stvaran u vrlo teškim vremenima za očuvanje vjere i nacionalnog identiteta, kroz štovanje kulta i pobožnosti prema Djevici Mariji.
Članovi HMI-a do sada su održali 14 kongresa, na kojima su produbili teološka stajališta o Gospi, njezino višestoljetne štovanje u hrvatskom narodu, gradnju marijanskih svetišta diljem Hrvatske, marijansku pobožnost koja je proizašla iz bogate hrvatske vjere i duhovnosti kroz 14 stoljeća kršćanstva.
Rebić je naglasio da su hrvatski mariolozi dali velik doprinos mariološkom pokretu u cijelom katoličkom svijetu napomenuvši da se kult Djevice slavi u judaizmu i islamu.
Mariološki kongresi utjecali su na duhovnu obnovu u našemu narodu, a mnogim vjernicima još su u živom sjećanju marijanski kongresi u Splitu, Solinu, Zagrebu i Mariji Bistrici, u vrlo teškim vremenima za crkvu u hrvatskom narodu, istaknuo je Rebić.
Najnoviji zbornik sa 14. kongresa, koji je krajem svibnja i početkom lipnja 2002. održan u Splitu, uz tajnika Instituta fra Petra Lubinu, predstavio je i fra Gabrijel Jurišić
(Hina) xta ymc
Osnivačka skupština toga instituta održana je 9. ožujka 1974. u Zagrebu, a za predsjednika je izabran istaknuti hrvatski mariolog fra Karlo Balić, predsjednik Papinske marijanske akademije u Rimu.
Otvarajući današnju svečanost, veliki kancelar KBF-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je važnost Hrvatskoga mariološkog instituta za Katoličku crkvu i hrvatski narod.
"Marijanska pobožnost govori o našem hrvatskom i katoličkom identitetu. Danas smo svi u Hrvatskoj i u Europi pozvani da razmislimo o svom identitetu, da ga posvijestimo, da ga znamo predstaviti i braniti", istaknuo je kardinal Bozanić.
O značenju HMI-a govorio je i njegov ravnatelj, pomoćni biskup Vlado Košić, koji je pet godina na čelu Instituta.
Dekan KBF-a Stjepan Baloban istaknuo je da je svrha Instituta promicanje i znanstveno proučavanje povijesno-kritičkih i spekulativno-teoloških problema o presvetoj Bogorodici unutar misterija Krista i Crkve.
Dugogodišnji predsjednik Hrvatskog mariološkog instituta Adalbert Rebić, osvrćući se na proteklih 30 godina Instituta, rekao je da je stvaran u vrlo teškim vremenima za očuvanje vjere i nacionalnog identiteta, kroz štovanje kulta i pobožnosti prema Djevici Mariji.
Članovi HMI-a do sada su održali 14 kongresa, na kojima su produbili teološka stajališta o Gospi, njezino višestoljetne štovanje u hrvatskom narodu, gradnju marijanskih svetišta diljem Hrvatske, marijansku pobožnost koja je proizašla iz bogate hrvatske vjere i duhovnosti kroz 14 stoljeća kršćanstva.
Rebić je naglasio da su hrvatski mariolozi dali velik doprinos mariološkom pokretu u cijelom katoličkom svijetu napomenuvši da se kult Djevice slavi u judaizmu i islamu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Mariološki kongresi utjecali su na duhovnu obnovu u našemu narodu, a mnogim vjernicima još su u živom sjećanju marijanski kongresi u Splitu, Solinu, Zagrebu i Mariji Bistrici, u vrlo teškim vremenima za crkvu u hrvatskom narodu, istaknuo je Rebić.
Najnoviji zbornik sa 14. kongresa, koji je krajem svibnja i početkom lipnja 2002. održan u Splitu, uz tajnika Instituta fra Petra Lubinu, predstavio je i fra Gabrijel Jurišić
(Hina) xta ymc
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati