ČEČENSKOG vođu Aslana Mashadova na vlastiti su zahtjev ubili njegovi suborci kako ga ruske snage ne bi zarobile živog, obznanio je u petak zamjenik ruskog državnog tužitelja Nikolaj Šepel.

"Mashadov je imao dogovor sa svojom pratnjom da ga u slučaju prijetnje zarobljavanjem oni ustrijele", rekao je Šepel na konferenciji u Vladikavkazu (jug Rusije), a prenijela agencija Interfax.

"Na sebi je tada nosio samoubilački pojas ali ga nije želio detonirati da ne pobije svoje suborce, već je zatražio da pucaju u njega", rekao je Šepel.

Mashadov, posljednji slobodno izabrani predsjednik Čečenije u razdoblju 1996-99., kada je ta ruska autonomna republika uživala faktičnu neovisnost, ubijen je 8. ožujka u specijalnoj operaciji u selu Tolstoj-Jurt, sjeverno od glavnog grada Groznog.

"Mashadov je umro od višestrukih prostrijelnih rana koje su mu na njegov zahtjev zadale osobe koje su s njim bile u bunkeru", rekao je Šepel.

Kazao je da su sva sudska vještačenja završena te potvrdio da, sukladno novom ruskom zakonu o suzbijanju terorizma, truplo neće biti vraćeno obitelji Aslana Mashadova jer je bio "terorist".

U operaciji u Tolstoj-Jurtu, gdje su ruski specijalci otkrili Mashadova i pratnju u jednom podrumskom skrovištu, po njegovim su riječima, zarobljena četiri čečenska gerilca.

Moskva je prošloga tjedna objavila da je informatoru koji je otkrio lokaciju Mashadova plaćeno obećanih 5.2 milijuna dolara nagrade.

Vlasti tvrde da je Mashadov bio upleten u niz ubilačkih pobunjeničkih napada, iako je on sam negirao povezanost s nekim od najpoznatijih čečenskih operacija uključujući i prošlogodišnji pokolj u školi u Beslanu gdje je ubijeno najmanje 326 taoca od čega polovica djece.

Aslambek Aslahanov, čečenski general koji je 2003. imenovan savjetnikom Kremlja, istaknuo je pak da je smrt spriječila čečenskog separatističkog vođu da otkrije tko je zapravo bio to "smeće koje je počelo ovaj pokolj, pokralo republiku i donijelo toliko zla Rusiji i Čečeniji".

Otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo drugu ofenzivu protiv Čečenije 1999., u toj je nemirnoj kavkaskoj republici poginulo više od 3.400 ruskih vojnika, objavio je ovoga tjedna ruski tisak.

Ukupno je poginulo 3.419 vojnika, a 29 se vodi kao nestalo, objavio je dnevni list "Argumentyi Fakty", citirajući podatke ministarstva obrane, koje inače rijetko objavljuje gubitke u Čečeniji.

U istom je razdoblju, prema posljednjem izvješću Human Rights Watcha, u bombardiranju i oružanim okršajima ubijeno najmanje 80.000 čečenskih civila, a između 3.000 i 5.000 ih je "nestalo".