U 2004. manje požara, a čak 70 posto izazvano nepažnjom

U HRVATSKOJ je lani bilo 42,6 posto manje požara nego 2003. s tim da je od ukupno 6.196 požara četiri posto bilo izazvano namjerno, a čak 70 posto nehatom ili nepažnjom.

U izvješću MUP-a o provedbi programa mjera zaštite od požara u 2004. i planovima za ovu godinu, koje je 17. veljače prihvatila Vlada RH, navodi se da je broj požara na otvorenom prostoru smanjen za 58,8 posto pa je i opožarena površina 8,6 puta manja, a izravna materijalna šteta 11,8 puta manja.

Materijalna šteta na objektima i otvorenom prostoru lani je bila 157 milijuna kuna, no to je ipak znatno manje nego godinu prije kad bi se moglo reći da je u vatri izgorjelo čak 1,8 milijarda kuna.

Nenadoknadiv gubitak je smrt 36 osoba u požaru lani i 44 osobe u 2003.

Osim povoljnih vremenskih uvjeta, kao razlog za značajnije smanjenje broja požara i nastale materijalne štete nego u 2003. u MUP-u, koji je ujedno i nositelj programa zaštite od požara, navode i uspostavljanje visokog stupanja koordinacije između MUP-a i ostalih sudionika, posebice s Ministarstvom obrane.

Za program mjera zaštite od požara u ovoj godini je osigurano nešto manje od 12 milijuna kuna što je za tri milijuna kuna manje nego lani.

Najviše novca bit će osigurano za opremu za održavanje i zaštitu te komunikacijsku opremu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Radi pravodobne pripreme protupožarne sezone pripremaju se planovi za provođenje zaštite od požara u gradovima i županijama u priobalju, ali i u cijeloj Hrvatskoj, baš kao i u državnim tvrtkama poput Hrvatskih šuma, Hrvatskih autocesta, HEP-a i drugih. Najavljuje se pravodobno servisiranje letjelica i opreme kako bi na na raspolaganju u požarnoj sezoni bilo četiri ispravna kanadera, od četiri do šest helikoptera, jedan air-traktor i jedan helikopter i zrakoplov za izviđanje.

Pilot projekt s otoka Korčule će se ove godine proširiti i na druge otoke, a posebna pažnja će se posvetiti koordinaciji na poslovima protupožarne zaštite te uvođenju novih sustava tehnologija i tehnika za zaštitu od požara.

Lani je na Korčuli od 15. lipnja do 28. rujna ustrojena privremena jedinstvena otočna postrojba s 20 profesionalnih vatrogasaca s opremom. Slično je bilo i na Braču i na Hvaru gdje su zajedno djelovale mješovite postrojbe profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, prvi puta od decentralizacije vatrogastva 2000.

Uspostavljen je i jedinstven sustav dojave požara, zapovijedanja i koordinacije svih operativnih snaga i integracija u postojeći sustav veza sa centrom za koordinaciju i gašenje požara u Splitu (zračna baza Divulje), a s kontinentalnog područja u priobalje je bilo premješteno 450 pripadnika interventnih vatogasnih postrojbi.

Vrijeme izlaska na intervenciju je bilo unutar propisanih 15 minuta i ni jedan vatrogasna intervencija nije trajala dulje od 4 sata, navodi se u izvješću.

Osim toga, prije početka požarne sezone nabavljeno je 18 novih vozila vatrogasne namjene, a potom još 16, a pojačan je i inspekcijski nadzor inspektora zaštite od požara i vatrogastva. Radi sigurnijeg pristupa gašenju požara razminirao je 3,6 milijuna četvornih metara u Dubrovačko- neretvanskoj županiji i izrađen je plan za razminiranje na granici s Bosnom i Hercegovinom.

I vojska se uključila u gašenje više od sto požara u kojima su sudjelovali vojnici, vojni zrakoplovi i helikopterima, a pri vojsci je ustrojeno i Operativno vatrogasno zapovjedništvo OS RH.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara