54.159.252.103 US
 

U Francuskoj se u srijedu otvara izložba "Renesansa u Hrvatskoj"

Piše:
utorak, 6.4.2004. 14:58
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

IZLOŽBA "Renesansa u Hrvatskoj", koja se otvara u srijedu poslijepodne u dvorcu Ecouen nedaleko od Pariza pod pokroviteljstvom predsjednika Francuske Jacquesa Chiraca i Hrvatske Stipe Mesića, svjedoči da su neka vrhunska djela renesanse plod ruku i hrvatskih umjetnika, da je Hrvatska toga doba bila prostor snažne kreacije no ništa manje i prostor mobilnosti, interkulturalnosti, interferencije umjetnika i intelektualaca.

Za reprezentativni odabir iz ostavštine vrhunskih djela hrvatskih renesansnih umjetnika zaslužni su autor izložbe dr. Miljenko Jurković, profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta (FF) i njegov prijatelj, prof. Alain Erlande-Brandenburg, direktor Nacionalnog muzeja renesanse u dEcouenu.

"Svijet će konačno spoznati da su ljudi koji dolaze iz Hrvatske nosili europsku renesansu i da su to možda neki od ponajboljih svjetskih umjetnika", obrazložio je Jurković jednu od temeljnih težnji projekta.

Najavljujući događaj on je u hrvatskim medijima pojašnjavao da će se izložbom pokušati ispraviti nepravda nanijeta hrvatskim autorima koje se nerijetko svrstavalo među talijanske majstore, zbog talijaniziranja njihovih imena. Tako se iza imena Francesca Laurane krije Franjo Vranjanin, Andrea Schiavone je Andrija Medulić, Giovanni Dalmata Ivan Duknović, a Julije Klović, iako se potpisivao kao Giulio Clovio, svome je imenu dodavao i oznaku de Croatia.

Druga je važna zamisao pokazati da "je Hrvatska u doba renesanse bila najveće mjesto mobilnosti umjetnika i intelektualca", rekao je Jurković u Zagrebu prigodom ispraćaja eksponata za Francusku.

I hrvatski intelektualci humanizma i umjetnici školovali su se u talijanskim sveučilišnim centrima ali i u Francuskoj. U domovinu su donosili nove ideje i nisu se ustezali naručivati djela vodećih talijanskih renesansnih slikara (Tintoretta, Tizijana). Umjetnici pak, a najupečatljiviji su bili kipari, osim u domovini stvarali su i u Europi.

Jurković je istaknuo i da je osobito važno pokazati kako je mali hrvatski prostor prvi u Europi, izvan Italije, prihvatio renesansu.

Francuska će publika izbor od 85 kataloških jedinica razgledati do sredine srpnja nakon čega se izložba seli u zagrebačke Klovićeve dvore. Od tog broja 18 jedinica su arhitektonska djela i stoga su predstavljena na panoima, primjerice djela Jurja Dalmatinca, Andrije Alesija, Nikole Firentinca.

Kuriozitet je kombiniranje eksponata iz hrvatskih izložbenih prostora i institucija (primjerice Kabinet grafike HAZU, Nacionalna i sveučilišna biblioteka) s djelima što se čuvaju u francuskim muzejima (na pr. Louvre).

Druga je zanimljivost da se u istome prostoru isprepliću kiparska i slikarska djela, kako se to običavalo u renesansi, a treća da se u autentičnom prostoru, renesansnom dvorcu Ecouen, djela hrvatske renesanse miješaju sa stalnim postavom.

Izložba obuhvaća i djela iz područja minijature, crteža, medalja.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije