U HNK-U ODRŽANA VEČER POSVEĆENA BALERINI MIJI ČORAK SLAVENSKOJ
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Večer posvećena velikoj baletnoj umjetnici Miji Čorak Slavenskoj (1916. Brod na Savi 2002. Westwood Kalifornija SAD) održana je večeras u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu.
Program je počeo prikazivanjem dokumentarnog filma Jakova Sedlara "Slavenska nostra", a nastavljen je predstavljanjem knjige "Mia Čorak Slavenska", dvoje autora - Maje Đurinović i Zvonimira Podkovca, u izdanju "Naklade MD" i ogranka Matice hrvatske Slavonski Brod.
Dokumentarni film u trajanju od 45 minuta, Jakov Sedlar snimao je četiri mjeseca prije smrti umjetnice, u Los Angelesu.
Srž dokumentarca čine isječci iz filma "Smrt labuda" kojega je 1937. režirao Francuz Jean Benoit - Levy, a koji je 1938. bio najgledaniji film na svijetu i u kojemu glavnu ulogu igra upravo Mia Čorak Slavenska, istaknuo je Sedlar.
Osim tih isječaka, u filmu su prikazane i brojne fotografije te isječci iz novina koje su tih godina donosile kritiku o umjetničinu radu te istaknute hrvatske balerine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Razgovor sa tada 86-godišnjom umjetnicom u filmu vodi autor Jakov Sedlar.
Knjiga Maje Đurinović i Zvonimira Podkovca uz crno bijele fotografije donosi i pregled umjetničkog rada Mije Čorak Slavenske tijekom tri razdoblja.
Tako prvo razdoblje prikazuje njezino djelovanje u domovini, drugo razdoblje predstavlja umjetničino osvajanje svjetske scene od godine 1936. do 1938., a posljednje, treće razdoblje, predstavlja umjetničin rad u Americi.
Knjiga završava tekstom same Mije Čorak Slavenski "Umjetnost radi života", objavljenim u "Vjesniku u srijedu", 23. veljače 1955., a preuzetim iz američkog kazališnog ćasopisa "Theatre Arts".
"Čudo od djeteta" od male Mije u Zagrebu će stvoriti njezina majka Hedviga. Naime, već sa četiri godine Mia statira na pozornici zagrebačkog HNK, s dvanaest godina postaje solistica baleta HNK-a i odlazi u Beč, a iste se godine, 1928. usavršava i u Parizu.
Nakon toga vraća se u Zagreb gdje 1934. u HNK-u postaje primabalerina i sve češće odlazi na europske i svjetske turneje.
Godine 1936. nakon neuspjelog pregovora s upravom HNK o visini honorara, Mia Čorak Slavenska postaje "političko pitanje" i odlazi u Pariz i druge europske i svjetske pozornice gdje nastavlja svoju umjetničku karijeru.
U prigodi smrti velike hrvatske umjetnice, 5. listopada 2002. - koja je svrstana među najveće balerine 20. stoljeća te je dobitnica nagrade "Nižinski" 2000. u New Orleansu - domaći mediji ostali su prilično zbunjeni, ističu autori u knjizi.
S tim u vezi pitaju se kako je to moguće budući je riječ o najvećoj hrvatskoj balerini svih vremena.
(Hina) xsdju ysp
Program je počeo prikazivanjem dokumentarnog filma Jakova Sedlara "Slavenska nostra", a nastavljen je predstavljanjem knjige "Mia Čorak Slavenska", dvoje autora - Maje Đurinović i Zvonimira Podkovca, u izdanju "Naklade MD" i ogranka Matice hrvatske Slavonski Brod.
Dokumentarni film u trajanju od 45 minuta, Jakov Sedlar snimao je četiri mjeseca prije smrti umjetnice, u Los Angelesu.
Srž dokumentarca čine isječci iz filma "Smrt labuda" kojega je 1937. režirao Francuz Jean Benoit - Levy, a koji je 1938. bio najgledaniji film na svijetu i u kojemu glavnu ulogu igra upravo Mia Čorak Slavenska, istaknuo je Sedlar.
Osim tih isječaka, u filmu su prikazane i brojne fotografije te isječci iz novina koje su tih godina donosile kritiku o umjetničinu radu te istaknute hrvatske balerine.
Razgovor sa tada 86-godišnjom umjetnicom u filmu vodi autor Jakov Sedlar.
Knjiga Maje Đurinović i Zvonimira Podkovca uz crno bijele fotografije donosi i pregled umjetničkog rada Mije Čorak Slavenske tijekom tri razdoblja.
Tako prvo razdoblje prikazuje njezino djelovanje u domovini, drugo razdoblje predstavlja umjetničino osvajanje svjetske scene od godine 1936. do 1938., a posljednje, treće razdoblje, predstavlja umjetničin rad u Americi.
Knjiga završava tekstom same Mije Čorak Slavenski "Umjetnost radi života", objavljenim u "Vjesniku u srijedu", 23. veljače 1955., a preuzetim iz američkog kazališnog ćasopisa "Theatre Arts".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Čudo od djeteta" od male Mije u Zagrebu će stvoriti njezina majka Hedviga. Naime, već sa četiri godine Mia statira na pozornici zagrebačkog HNK, s dvanaest godina postaje solistica baleta HNK-a i odlazi u Beč, a iste se godine, 1928. usavršava i u Parizu.
Nakon toga vraća se u Zagreb gdje 1934. u HNK-u postaje primabalerina i sve češće odlazi na europske i svjetske turneje.
Godine 1936. nakon neuspjelog pregovora s upravom HNK o visini honorara, Mia Čorak Slavenska postaje "političko pitanje" i odlazi u Pariz i druge europske i svjetske pozornice gdje nastavlja svoju umjetničku karijeru.
U prigodi smrti velike hrvatske umjetnice, 5. listopada 2002. - koja je svrstana među najveće balerine 20. stoljeća te je dobitnica nagrade "Nižinski" 2000. u New Orleansu - domaći mediji ostali su prilično zbunjeni, ističu autori u knjizi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
S tim u vezi pitaju se kako je to moguće budući je riječ o najvećoj hrvatskoj balerini svih vremena.
(Hina) xsdju ysp
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati