54.204.234.61 US
 

U Hrvatskoj 440.000 ljudi apsolutno siromašno

Piše:
petak, 24.10.2003. 15:46
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

U HRVATSKOJ deset posto stanovništva ili oko 440.000 ljudi živi u apsolutnom siromaštvu, navodi se u preliminarnoj verziji Nacionalnog izvješća RH o provedbi ciljeva Milenijske deklaracije predstavljenog u petak u Zagrebu.

Ciljevi zacrtani Milenijskom deklaracijom, koju su u rujnu 2000. usvojile sve države članice UN-a, obuhvaćaju iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva i gladi, osiguranje osnovnog obrazovanja, promicanje jednakosti spolova, smanjivanje smrtnosti djece, poboljšanje zdravlja majki, borbu protiv AIDS-a i drugih zaraznih bolesti, održiv razvoj i razvoj globalne suradnje, a kao rok njihove realizacije određena je 2015. godina.

Ukupni gospodarski napredak u Hrvatskoj posljednjih desetak godina bio je značajan, mjereno stopama gospodarskog rasta (prosječna godišnja stopa rasta 4,3 posto u razdoblju 1994-2002), no koristi od takvog rasta nisu podjednako raspodijeljene na sve članove društva, navodi se u izvješću.

Prema nacionalnim mjerilima, odnosno pragu od oko 14.000 HRK godišnje po odrasloj osobi, u Hrvatskoj u apsolutnom siromaštvu živi 10 posto stanovništva ili oko 440.000 ljudi. U skladu s Milenijskom deklaracijom, ta bi brojka do 2015. godine trebala biti prepolovljena.

U kategoriju ekstremno siromašnih ljudi, koji prema kriteriju Crvenog križa raspolažu s oko 400 HRK mjesečno po odrasloj osobi, spada oko 55.000 ljudi.

Međutim, prema međunarodnim mjerilima, koje je Svjetska banka odredila za tranzicijske zemlje (4,3 američka dolara dnevno prema paritetu kupovne moći) stopa siromaštva je razmjerno niska i iznosi 4,8 posto. Prema tom pokazatelju, Hrvatska je, uz Sloveniju i Češku, tranzicijska zemlja s najnižom stopom siromaštva, navodi se u izvješću.

Izvješće upozorava na sve veće ukorjenjivanje siromaštva. Korisnici socijalne pomoći u sustavu ostaju dugo, gotovo pet puta dulje nego u Njemačkoj. U posljednje tri do četiri godine broj korisnika socijalne pomoći blago raste i iznosi između 1,5 do 2,5 posto stanovništva.

Nezaposlenost je prema kriterijima Međunarodne organizacije rada (ILO) u 2002. iznosila visokih 14,8 posto, od čega su 55 posto žene.

Što se tiče situacije u obrazovanju, u izvješću se poziva na poboljšanje kvalitete osnovnog obrazovanja. Predlaže se skraćivanje osnovnog školovanja na šest godina i produžavanje obveznog na devet ili deset godina.

U usporedbi s drugim zemljama u tranziciji, kao i zapadnoeuropskim zemljama, Hrvatska zaostaje u području višeg i visokog obrazovanja. Visoko obrazovanje nedovoljno je usklađeno s europskim, efikasnost studiranja je niska, a postotak visokoobrazovanog stanovništva iznosi 13 posto, dok je europski prosjek 20 posto.

Stopa mortaliteta djece u Hrvatskoj je niska (7,7 na 1000 živorođenih u 2001.) i odgovara ostalim tranzicijskim zemljama, no još uvijek je viša od prosjeka u EU (5,7 na 1000 živorođenih) zbog nižeg životnog standarda.

Zahvaljujući sustavnim mjerama, u Hrvatskoj je izbjegnut porast broja zaraženih HIV-om, koji je zabilježen u ostalim europskim zemljama. Od 1986. do 2001. u Hrvatskoj je od AIDS-a oboljela 181 osoba, a umrlo ih je 102.

Nacionalno izvješće o provedbi ciljeva Milenijske deklaracije, koje bi glavnom tajniku UN-a trebalo biti predano do kraja ove godine, izrađuje se u suradnji ministarstava, ureda i tijela Vlade, znanstvenih institucija i nevladinih udruga. Koordinator projekta je Ekonomski institut iz Zagreba, a stručnu, tehničku i financijsku podršku projektu osigurava UN-ov program za razvoj (UNDP).
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije