54.234.0.2 US
 

U Hrvatskoj se traže zanimanja u području medicine, matematike, elektrotehnike, strojarstva i računarstva...

Piše: Hina
utorak, 14.1.2014. 13:00
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

ANALIZA potreba tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuje da su u Hrvatskoj najdeficitarnija zanimanja u području medicine, matematike, elektrotehnike, strojarstva i računarstva, ali i anglistike i germanistike, dok je u najvećem broju županija identificiran prevelik broj mladih s kvalifikacijama s polja ekonomije i prava u odnosu na potrebe.

Kako bi Hrvatska bila konkurentna na europskim tržištima rada, ali i da bi se riješilo goruće pitanje rasta nezaposlenosti među mladima, potrebno je uskladiti obrazovanje s realnim potrebama tržišta rada, obrazovne ponude usmjeriti prema rastućim sektorima, a upisne kvote i stipendiranje učenika i studenata podrediti trendovima.

Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada i uzevši u obzir podatke o broju već upisanih učenika i studenata, HZZ je izradio preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe.

Preko 80 posto nezaposlenih mladih ima strukovno obrazovanje

Dokument je na današnjoj konferenciji za novinare u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u Zagrebu predstavio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić koji je istaknuo kako obrazovna struktura nezaposlenih prijavljenih na HZZ-u pokazuje da je većina suficitarnih zanimanja strukovne prirode - preko 80 posto svih mladih nezaposlenih čine oni koji su završili strukovno obrazovanje. Sve njih treba prekvalificirati, te što prije krenuti u temeljito restrukturiranje strukovnog obrazovanja, napomenuo je ministar.

Što se tiče visokog obrazovanja, liječnici su već godinama na top listi poželjnih zanimanja, a Hrvatskoj u ovom trenutku najviše stručnjaka treba i na polju matematike, elektrotehnike, strojarstva i računarstva, kao i stručnjaka iz polja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti i logopedije, te anglistike i germanistike.

U području biotehničkih znanosti te na umjetničkom području ne trebamo novih kadrova, a suficit je zabilježen i na polju ekonomije i prava.

Kad govorimo o srednjoškolskom obrazovanju, deficitarna su ponajviše zanimanja vezana uz trogodišnje strukovne programe poput slastičara, mesara, tesara ili farmaceutskih tehničara. Suficitarna su mahom ona iz četverogodišnjeg obrazovnog programa za strukovne sektore ekonomije i trgovine, hotelsko-ugostiteljske tehničare, te prodavače, frizere, fotografe i automehaničare.

2013. u Hrvatskoj zaposleno 217 tisuća ljudi

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Govoreći o stanju na tržištu rada, ministar Mrsić je istaknuo da je u 2013. u Hrvatskoj zaposlenje pronašlo više od 217 tisuća ljudi, što je najveći broj zaposlenih građana u povijesti Hrvatske. No, iako nam to govori da se tržište počinje oporavljati, ipak smo još daleko od cilja da se počne drastično smanjivati broj nezaposlenih, istaknuo je ministar.

Mladi se zapošljavaju, ali relativno sporo i teško, a oko 60 posto novoprijavljenih na HZZ uspije se unutar 12 mjeseci zaposliti ili vratiti u sustav školovanja.

Što se tiče dugoročnih trendova, u budućnosti nas čekaju tzv. "bijeli" poslovi - u zdravstvu, skrbi i drugim socijalnim uslugama, te "zeleni" poslovi, odnosno oni vezani uz okoliš, energetsku učinkovitost i klimatske promjene, a naglasak treba biti i na tzv. "pametnim" specijalizacijama, kao što su specijalizirana zanimanja u turizmu, istaknuo je Mrsić.

Važan alat za usklađivanje obrazovnog sustava s tržištem rada daje Hrvatski kvalifikacijski okvir. Također, Hrvatska puno očekuje od EU programa usmjerenog na rješavanje problema nezaposlenosti mladih "Garancija za made", od koje bi trebala dobiti oko 60 milijuna eura sredstava. Kada se tome pribroje očekivana sredstva Europskog socijalnog fonda, ukupan se iznos penje na više od 100 milijuna eura, odnosno, zajedno sa sredstvima iz proračuna, Hrvatska će za mjere proaktivne politike zapošljavanja raspolagati s ukupno između 900 milijuna i jedne milijarde kuna, kazao je Mrsić.

Sve to dugotrajan je proces koji zahtijeva suradnju svih, ne samo županija i ravnatelja škola, već i roditelja, pa će HZZ i na tome području raditi velike iskorake sa savjetovanjem kako bi se roditeljima i učenicima dali jasni podaci o tome što ih čeka kad završe pojedina zanimanja, istaknuo je Mrsić, naglasivši da je za temeljite reforme potrebno barem pet do deset godina.

Upisne kvote uskladiti sa potrebama društva

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović istaknuo je da škole moraju odgovarati potrebama društva, dok upisne kvote moraju biti usklađene sa željama i potrebama učenika ali i sa stvarnim potrebama društva. Stoga će se, gdje god broj upisanih učenika u srednje škole odstupa od standarda, morati pristupiti odlukama koje će značiti rješavanje pitanja tehnološkog viška, kazao je Jovanović.

MZOS će također nastaviti s raznim aktivnostima kojima može utjecati na strukturu visokoobrazovnih kvalifikacija, primjerice dodjeljivanjem stipendija u deficitarnim zanimanjima, te povećanjem bonusa na ugovorena sredstva financiranja sveučilišta u slučaju povećanja kvota u programima deficitarnih zanimanja i slično.

U tome smjeru ide i sustav financiranja sustava visokog obrazovanja kroz programske ugovore, kazao je ministar, te poručio kako se nada da će osnivači škola, gradovi, županije, veleučilišta i sveučilišta ozbiljno shvatiti date preporuke i na njih svojim programima realno odgovoriti. "Mi danas želimo poručiti da je obrazovanje i stipendiranje bez plana prošlost", kazao je Jovanović.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije