54.146.191.2 US
 

U HRVATSKOJ SE VIŠE NE OČEKUJU VELIKE KIŠE, NITI POPLAVE

Piše:
utorak, 20.4.2004. 14:15
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Prema sadašnjem prognostičkom materijalu ne očekuju se više velike količine oborina, rekao je na danas na konferenciji za novinare pomoćnik ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Čačić. L

Meteorolozi od sutra (srijede) do petka očekuju pretežno suho razdoblje. Početkom sutrašnjeg dana biti će još nešto kiše, ali od tada se očekuje i stabiliziranje vremena, dodao je Čačić.

Nove oborine ponovno se očekuju većinom u drugom dijela vikenda i sljedeći tjedan, ali, prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, količine oborina ne bi trebale biti zabrinjavajuće, rekao je Čačić. Napomenuo je da je to podatak koji se ne smije uzimati "zdravo za gotovo".

Veći dio sljedećeg tjedna trebao bi biti promjenjiv, s oborinama, u srijedu s nešto umjerenijim količinama oborina, te hladnije. Čačić je rekao da se može govoriti o umjerenom zahlađenju idući tjedan - s temperaturama nižim od pet do sedam stupnjeva. Početak svibnja, što se tiče oborina, biti će u granicama prosjeka, ili nešto malo iznad te granice (sjeverni Jadran), srpanj bi trebao biti nešto malo kišovitiji od prosjeka, a kolovoz i rujan dosta suhi, rekao je Čačić.

Vodostaji rijeka će stagnirati i polako, polako će opadati i općenito govoreći ne bi trebalo više biti poplava, rekao je pomoćnik ravnatelja Dušan Trninić apelirajući na ljude na terenu da pripaze da svi nasipi budu u redu, da ne popuste.

Trninić je rekao da se u Hrvatskoj radilo o velikim vodama, koje su samo na nekim uskim područjima imale karakteristike poplavnih voda. Takve vode i više od njih dešavale su i prije, primjerice viši vodostaji Save kod Jasenovca bili su 1982., 1974. i 1970., rekao je Trninić. Pregledom vodostaja vidi se da je samo na potezu od Jasenovca do Županje i Kostajnica bile proglašene mjere izvanredne obrane od poplava, a ni na jednom području nije proglašena mjera izvanrednog stanja. Rekao je da je primjerice do apsolutnih zabilježenih vodostaja, trebalo od 30 do 50 centimetara, Savi je u Zagrebu do tog apsolutnog vodostaja trebalo još skoro tri metra, a Dunavu nešto više od tri metra.

Govoreći o uzrocima velikih voda, odnosno poplava pomoćnik ravnatelja Krešo Pandžić je rekao da je za vrijeme od 10 do 15 dana, ako se dnevne količine zbroje kumulativno, palo više kiša od višegodišnjeg prosjeka za čitavi mjesec. Višemjesečno umjereno vlažno zimsko razdoblje uvjetovalo je punjenje tla vlagom. Istovremeno, s oborinama došlo je do topljenja snijega što je rezultiralo lokalnim poplavama. To je stanje izravna posljedica atmosferske cirkulacije, odnosno prisustva ciklonalnih i frontalnih sustava u blizini područja Hrvatske te povećane vlažnosti zraka. Neizravno, proteklo vlažno razdoblje može biti vezano za određene periodične ili kvaziperiodične procese kao što su - rotacija i revolucija Zemlje, oceanske struje pa čak i promjene koncentracije plinova staklenika u atmosferi koja je posljednjih desetljeća u porastu, rekao je Pandžić.

(Hina) xbma yaz

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije