Foto: FAH

TIJEKOM sedamnaest godina HBOR je svojim zaposlenicima za potrebe rješavanja stambenog pitanja odobrio 166 kredita u ukupnom iznosu od 71 milijun kuna! Ta informacija danas nam je i potvrđena iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

Svi stambeni krediti se vraćaju uredno

Državnim novcima predviđenim za obnovu i razvoj hrvatskog gospodarstva kreditirano je 166 stanova, a s obzirom da je u HBOR-u manje od 300 zaposlenika, ispada da ih je više od polovice zaposlenjem u ovoj državnoj ustanovi riješilo svoje stambeno pitanje.

Kako nam je potvrđeno zaposlenici su mogli birati žele li kredite u kunama ili uz valutnu klauzulu. Kamatna stopa na te kredite od 2011. godine iznosi svega 3 posto pa nije ni čudno da nema problema ni s jednom otplatom kredita. Svi se vraćaju uredno.  No, krenimo redom.

HBOR je banka samo onda kada im to odgovara

Istraživanjem imovinske kartice Dubravke Dolenc, zamjenice ravnatelja Agencija za zaštitu osobnih podataka došli smo do saznanja kako ona ima kredit državnog HBOR-a kao i da je podigla kredit u vrijeme dok je bila zaposlenica direkcije pravnih poslova HBOR-a. Po prvi puta, zahvaljujući podatku iz Imovinske kartice, javnost je saznala kako su zaposlenici HBOR-a imali ekskluzivno pravo na rješavanje stambenog pitanja.

Iz HBOR-a su nam rekli kako u kreditiranju vlastitih zaposlenika nema problema ni sukoba interesa jer "provode stambeno kreditiranje svojih zaposlenika kao i ostale banke". No, problem je u tome što HBOR nije banka. HBOR, iako u svom nazivu ima pojam "banka", ne posluje po računovodstvenim pravilima kao i druge banke, ne posluju s  ciljem ostvarivanja  dobiti te na kraju nisu podložni reviziji Hrvatske narodne banke poput svih ostalih banaka.

Na 20 godina, u kunama ili uz valutnu klauzulu    

No, vratimo se na stambeno zbrinjavanje ovih državnih službenika.

"Krediti se odobravaju na rok do 20 godina uz mogućnost počeka do godine dana. Za osiguranje povrata kredita koriste se uobičajeni instrumenti osiguranja (hipoteka na nekretnini, izjava o zapljeni dijela plaće, po potrebi jamci). Krediti se odobravaju u kunama ili kunama uz valutnu klauzulu. Od 1999. do 2006. godine kamatna stopa iznosila je 6 posto godišnje, od 2006. Do 2011. 4 posto, a trenutno je 3 posto", priznali su nam u HBOR-u.

Naime, visina kamatnih stopa usklađivala se sa Zakonom o porezu na dohodak gdje je definirano da se primitkom u naravi po osnovi povoljnih kamatnih stopa smatraju ugovorene niže kamatne stope od 3 posto godišnje.

"Beskućnika" je bilo i u Upravi HBOR-a

"Praksa odobravanja kredita za rješavanje stambenog pitanja zaposlenika uobičajena je i u drugim bankama, uz napomenu da je HBOR odobravao kredite samo onim zaposlenicima koji uopće nisu imali riješeno stambeno pitanje ili im je bilo riješeno na neadekvatan način", kažu nam u HBOR-u.

Beskućnika u HBOR-u očigledno je bilo mnogo jer je primjerice 2009. godine u HBOR-u bilo zaposleno 224 zaposlenika, dok ih je danas oko 290. Naglasimo još jednom da je 166 zaposlenika iskoristilo mogućnost podizanja stambenog kredita.

I članovi Uprave HBOR-a bili su "beskućnici", a odluku o odobrenju stambenih kredita za članove Uprave donosio je Nadzorni odbor HBOR-a.

Podaci o Kovačevu su tajni

"Podatke o bivšem predsjedniku Uprave HBOR-a nismo u mogućnosti dati bez njegove pisane suglasnosti budući su isti zakonski zaštićeni", rekli su nam u HBOR-u ne želeći potvrditi ni demantirati vijest kako je jedan od korisnika kredita bio bivši ravnatelj Anton Kovačev.

Tko će od zaposlenika i pod kojim uvjetima dobiti kredit odlučivala je Uprava HBOR-a.

Ni u dokumentima revizije ne spominju se krediti zaposlenika

S obzirom da HBOR nije banka reviziju poslovanja ne radi HNB već Državna revizija. U nalazu revizije ne spominju se stambeni krediti zaposlenika.

"Ured za državnu reviziju u razdoblju od 15. svibnja do 31. listopada 2014. obavio je reviziju financijskih izvješća i poslovanja HBOR-a, uključujući i spomenute kredite, te je na isto dano bezuvjetno mišljenje", objašnjavaju nam na kraju iz HBOR-a.