U Ljubljani je ovog tjedna, u okviru postdiplomskog humanističkog studija, pokrenut Centar za istraživanje hebrejskog jezika i judaizma, prvi takav studijski program u Sloveniji.

Kako je javila slovenska novinska agencija STA, svrha je Centra proučavanje židovske kulture, hebrejskog jezika, te književnosti i povijesti, te povezivanje sa sličnim ustanovama širom svijeta koje rade na istraživanju povijesne dijaspore Židova.

Stručnu skupinu Centra vodi Hannah Starman, a u njoj je više istaknutih stručnjaka za područje povijesti, antropologije i sociologije kulture i umjetnosti.

Glavni poticaj za osnivanje ovakvih ustanova koje djeluju na visokoškolskim ustanovama širom svijeta, osobito u SAD i Europi, jest tragična sudbina Židova, osobito holokaust europskih Židova u II. svjetskom ratu, a uz njih se osnivaju muzeji i kulturni centri.

Židovi se u Sloveniji spominju već u Srednjem vijeku, no danas je, po procjenama Židovske zajednice u Ljubljani, u Sloveniji oko 500 do 1000 osoba židovskog podrijetla, od čega je veći dio asimiliran, što je i glavni problem njihova društvenog i kulturnog djelovanja.

Najveći dio Židova koji su živjeli u Sloveniji prije II. svjetskog rata u tzv. Ljubljanskoj provinciji pod talijanskom okupacijom bio je interniran na Rabu, dok je vrlo jaka zajednica u Prekmurju (osobito u gradovima Lendava i Murska Sobota) koje je bilo pod mađarskom okupacijom najvećim dijelom deportirana u logore smrti.

Nakon II. svjetskog rata veliki dio Židova iz Slovenije odselio je u Izrael.

(Hina) fl nab