Visoki dužnosnici iz cijelog svijeta okupili su se u utorak u meksičkom gradu Meridi kako bi potpisali UNovu Konvenciju protiv korupcije, prvi svjetski dokument o borbi protiv te vrste kriminala koji bi trebao omogućiti uvid u tajne bankarske poslove u offshore oazama i povrat barem dijela novca opljačkanog siromašnim zemljama, javljaju agencije. L

Konvencija UN-a protiv korupcije usvojena je 31. listopada na 58. sjednici Opće skupštine Ujedinjenih naroda, a na konferenciji u Meksiku potpisat će je ministri pravosuđa ili unutarnjih poslova zemalja članica UN.

U ime Hrvatske konvenciju će potpisati ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ingrid Antičević-Marinović.

Hrvatska je već ratificirala Kaznenopravnu i Građanskopravnu konvenciju protiv korupcije Vijeća Europe, te uskladila svoje zakonodavstvo s odredbama tih europskih međunarodnih akata.

Konvencija UN-a protiv korupcije obvezuje zemlje potpisnice da pomognu u istragama i povratu ukradenog i pronevjerenog novca.

Potpisnice se obvezuje na suzbijanje krađa u korporativnom sektoru i kažnjavanje tvrtki koje se koriste podmićivanjem, uključujući i one najveće, multinacionalne.

Od vlada se zahtijeva provedba zakona protiv korupcije, zaštita onih koji upozore na korumpiranost i pomaganje drugim zemljama pri ulaženju u trag nezakonitim sredstvima.

Konvencija bi trebala pomoći siromašnim zemljama kao što su Meksiko i Nigerija da povrate barem dio opljačkanog novca koji je pohranjen u bankama u Švicarskoj i Sjedinjenim Državama.

Nigerija, npr., već više od četiri gosdine pokušava povratiti 2,2 milijardi američkih dolara koje je ukrao pokojni nigerijski diktator Sani Abacha.

Nakon šest godina natezanja oko 9 milijuna američkih dolara mita koje je jedan bivši meksički tužitelj položio u jednoj američkoj banci, Sjedinjene Države Meksiku su vratile manje od desetine tog iznosa.

Konvencija prvi put obuhvaća Aziju i Afriku i trebala bi omogućiti da i njihovi sustavi postanu transparentniji i kreditno sposobni, ističe UN.

Sjedinjene Države pak polažu veliku nadu u odredbe koje propisuju otvaranje istraga o pranju novca, ubrzanje procedura izručenja kriminalaca i sprečavanje osnivanja lažnih banaka radi nelegalnog poslovanja.

Konvencija ne nalaže opoziv zakona o bankarskim tajnama ni imuniteta od kaznenog progona kojeg uživaju političari na dužnosti, no zahtijeva određene zaštitne mjere kako bi političari snosili odgovornost za svoje poteze te provjeru bankarskih podataka.

Očekuje se da će konvenciju potpisati više od stotinu zemalja, no ostaje da se vidi hoće li je potpisati i tzv. off-shore bankarski rajevi poput Kajmanskih otoka, Lihtenštajna i Luksemburga.

Stupit će na snagu nakon što je ratificiraju parlamenti najmanje 30 zemalja potpisnica.