U nafti pronađeni sićušni dijamanti
Tekst se nastavlja ispod oglasa
CRNI dijamanti, pronađeni u Meksičkom zaljevu i sadrže samo nekoliko desetaka atoma ugljika, vjerojatno su nastali iz nafte, objavili su znanstvenici.
Iako imaju manje od milijarditog dijela karata, te bi molekule ipak mogle biti uporabljive, piše časopis "Nature".Umjetni dijamanti već se rabe u proizvodnji lijekova protiv Parkinsonove bolest i virusnih infekcija, a mogli bi poslužiti i u nanotehnologiji.
Dijamanti su građeni od atoma ugljika i vodika spojenih u mreže koje izgledaju poput malenih ljestava. Najmanje ugljikove ljestve - molekula zvana adamantan - sadrži deset atoma ugljika povezanih u "kavez", na vrhu kojeg se nalazi atom vodika.
Veći dijamanti su građeni od velikog broja kaveza adamantana. Kad bi se ti "kavezi" povezali u beskonačan lanac, rezultat bi bio dijamant - kristal načinjen od uredno posloženih atoma ugljika.
Molekule dijamantoida koje sadrže do 11 "kaveza" adamantana pronašla je u naslagama nafte skupina znanstvenika predvođena Jeremyjem Dahlom iz Instituta "ChevronTexaco Energy Research and Technology".
Još je uvijek nepoznato koliko su kruti dijamantoidi koji nastaju iz lanaca vodika i ugljika naftnog podrijetla.
Jedna je mogućnost da su velike molekule nastale od manjih dijamantoida u reakciji s metanom, a taj su proces ubrzavali minerali gline.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Druga je da su nastali iz nakupina sićušnih crnih dijamantnih kristala zvanih karbonadi. Čini se da karbonadi nisu nastali pri visokim temperaturama i tlaku, poput normalnih dijamanata, što neke znanstvenike navodi na zaključak da su nastali u svemiru i na Zemlju stigli putem meteorita.
(Hina) jšk bcav
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati