54.92.153.126 US
 

U nedjelju se navršava 130. obljentica rođenja Ivane Brlić - Mažuranić

Piše:
subota, 17.4.2004. 07:45
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

U NEDJELJU , 18. travnja, navršava se 130 godina od rođenja proslavljene hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić.

Rođena je u Ogulinu 18. travnja 1874. u poznatoj obitelji Mažuranića. Odrastajući uz oca Vladimira, pravnika i člana nekoliko akademija znanosti, autora "Prinosa za hrvatski pravno -povjestni rječnik", te u kući djeda Ivana, negdašnjega bana i znamenitoga pjesnika i bake Aleksandre, sestre književnika Dimitrija Demetra, stekla je bogato znanje, osobito stranih jezika, i zarana se počela baviti pisanjem.

Poslije mladenačkih pjesničkih pokušaja na hrvatskom i francuskom jeziku i dvije zbirke pripovjedaka za djecu, pravu pozornost na svoj rad skreće 1913. minijaturnim pikarskim dječjim romanom "Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića".

Najveći je književni uspjeh postigla zbirkom pripovijedaka "Priče iz davnine" (1916), zbog koje je ubrzo stekla naslov ?hrvatskoga Andersena?. U njima je združila privid mita, temeljen na dobru poznavanju hrvatske i slavenske mitologije i narodne predaje, s arhaičnom sintaksom te nadrealističkim slikovitim izrazom.

Za njom je ostao i nedovršeni pustolovno-povijesni omladinski roman "Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata" (1937) , te objavljena povijesna građu "Iz arhiva obitelji Brlić iz Broda na Savi".

Lirske pjesme, bajke, basne, crtice, pripovijesti te predavanja, esejističke zapise i poučne članke tiskala je i u listovima i časopisima. Prevođena je na sve važnije svjetske jezike. Dva puta je, 1931. i 1938. predlagala za Nobelovu nagradu, a 1937. godine je, kao prva žena, primljena za dopisnoga člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU).

Aktivno je pomagala suprugu Vatroslavu Brliću, odvjetniku i političaru u Slavonskom Brodu, u borbi protiv Khuen-Hedervaryjeva režima, pa je za svoj rodoljubni rad dobila od biskupa J.J. Strossmayera zlatni medaljon.

Umrla je u Zagrebu 21. rujna 1938. godine.

Cijenjena od kritike i naše i strane ušla je u hrvatsku književnost kao najbolji pisac za djecu. Njena djela su doživjela niz scenskih, radijskih, televizijskih, te filmskih izvedbi. "Čudnovate zgode šegrta Hlapića" prvi je dramatizirao Tito Strozzi za zagrebačko kazalište još daleke 1934.

Hrvatska narodna banka izdala je srebrnjak s njezinim likom.

Književna ostavština Ivane Brlić Mažuranić čuva se u Arhivu obitelji Brlić u Slavonskom Brodu.

Obljetnica znamenite književnice bit će obilježena sutra svečanošću u zagrebačkom kazalištu "Komedija".
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije