54.81.117.119 US
 

U Rimu se potpisuje prvi europski Ustav

Piše:
petak, 29.10.2004. 11:27
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

ŠEFOVI država i vlada zajedno s ministrima 29 europskih zemalja okupili su se u petak u Rimu, gdje je oko 11 sati započela službena svečanost potpisivanja sporazuma o europskom Ustavu.

Na središnjem gradskom trgu Campidoglio, u dvorani Giulio Cesare u gradskoj vijećnici, u kojoj se inače sastaje i gradska vlada, započela je završna svečanost utvrđivanja zajedničkog europskog Ustava, kojoj prisustvuje i hrvatsko izaslanstvo na čelu s premijerom Ivom Sanaderom i ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom.

Uz 25 zemalja Europske unije, čiji će šefovi država i vlada potpisati sporazum o europskom Ustavu, sporazum će potpisati i tri zemlje kandidati - Rumunjska, Bugarska i Turska, dok Hrvatska, koja je također zemlja kandidat, neće potpisati sporazum s obzirom da nije sudjelovala u izradi Ustava, već će predati izjavu o namjeri njegova prihvaćanja.

Hrvatska Vlada usvojila je u srijedu posebnu Izjavu kojom pozdravlja potpisivanje sporazuma o novom europskom Ustavu, ističući da "dijeli vrijednosti, ciljeve i načela utkane u Ustavni ugovor te ga drži vrijednim korakom u neprekidnoj izgradnji zajedničkog europskog života i budućnosti".

U dvorani Orazi i Curiazi, u kojoj će biti potpisan europski Ustav, potpisan je i prvi Rimski sporazum 25. ožujka 1957., kojim je postavljeni temelji kasnijem nastanku Europske ekonomske zajednice a potom i današnje Europske unije.

Nakon potpisivanja Ustava, čiji je tekst usuglašen na summitu EU-a 18. lipnja u Bruxellesu, počinje proces ratifikacije u svim zemljama članicama, koji mora biti dovršen u roku od dvije godine.

Neke zemlje su odlučile staviti europski ustav na referendum, dok će druge to obaviti u svojim parlamentima.

Prvi europski ustav, dogovaran dvije godine, trebao bi, ako se proces ratifikacije uspješno završi, omogućiti jednostavnije i efikasnije djelovanje europskih instituticija.

Ustav je rezultat teško postignutog kompromisa između zemalja koje žele veći stupanj integriranosti i onih koje žele zadržati ovlasti nacionalnih država.

Kada ustav stupi na snagu, ustanovit će se dužnost predsjednika Vijeća EU-a, čime bi se zamijenio dosadašnji sustav rotirajućeg predsjedništva, te ministra vanjskih poslova, koji bi objedinio dužnosti Visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku i povjerenika Europske komisije za vanjske poslove. Uloga predsjednika, koji će predstavljati države članice, zamišljena je kao ravnoteža Europskoj komisiji, izvršnom tijelu, koje je nadnacionalna institucija. Ministar vanjskih poslova predstavljat će Uniju u svijetu, ali će morati provoditi politiku koju dogovore sve države članice.

Odluke Vijeća donosit će se dvostrukom većinom glasova - većina država članica i većina stanovništva koje te države predstavljaju. Bitno je povećan broj područja o kojima se odlučuje kvalificiranom većinom, dok će u nekim područjima ostati pravilo konsenzusa, koje svakoj članici daje pravo veta na donošenje odluka. Pravo veta, između ostalog, ostaje u vanjskoj politici, obrani i oporezivanju.

Europski parlament dobiva veće ovlasti i postaje ravnopravan Vijeću u donošenju zakona. Ustav predviđa bitno smanjenje broja povjerenika Komisije od 2014. godine. U sljedeća dva mandata u Komisiji će biti po jedan povjerenik iz svake zemlje članice, a od 2014. samo će dvije trećine članica imati svoga predstavnika u izvršnom tijelu EU-a.

Ustavom je regulirana i pojačana suradnja, koja omogućava onim članicama koje to žele da u pojedinim područjima ostvare međusobnu tješnju suradnju, a da pri tom ne iskaču iz ustavnog okvira. Takva je suradnja već uspostavljena u Schengenskom sporazumu te u uvođenju zajedničke valute eura.

Prvi europski ustav zamijenit će sve dosadašnje Ugovore, a Europska unija će dobiti pravnu osobnost.

U ustavu je predviđena i klauzula o izlasku, koja omogućava nekoj članici da pod utvrđenim uvjetima napusti Uniju.

Ustavom je predviđeno smanjenje pravnih instrumenata sa sadašnjih petnaest na šest. Riječ je o sljedećim instrumentima; zakoni i okvirni zakoni (zakonodavni akti), uredbe i odluke (provedbeni akti) te preporuke i mišljenja (neobvezujući akti).

U Rim je uz šefove država i vlada stiglo još oko 600 diplomata, koje čuva oko 6.000 pripadnika snaga sigurnosti, među kojima su i snajperisti na krovovima i ronioci u rijeci Tibar. Šefovi država i vlada dopraćeni su do Campidoglija, trga koji je ispred rimske gradske vijećnice projektirao Michelangelo, gdje ih je dočekivao talijanski premijer Silvio Berlusconi. Dovezeni su u 15 Maseratija, najluksuznijih automobila talijanske tvrtke.

Za ovaj veliki europski događaj akreditirano je 1.500 novinara iz cijeloga svijeta, a za cijela je svečanost, o kojoj je svaki detalj provjerio osobno Berlusconi, stajao talijansku vladu 10 milijuna eura.


Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije