U Rusiji se obilježava dan sjećanja na Dostojevskog

Dan sjećanja na velikog ruskog pisca Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, koji je umro prije točno 124 godine, obilježava se u srijedu u Sankt Peterburgu i drugim ruskim gradovima, javili su ruski mediji.



U Memorijalnom muzeju-stanu Dostojevskog u Sankt Peterburgu, gdje je proveo svoje posljednje dane, održat će se prigodna ceremonija u znak sjećanja.

Dan sjećanja obilježit će se i u drugim gradovima Rusije, među kojima u gradu Staraja Rusa u novgorodskoj regiji, gdje je Dostojevski napisao Braću Karamazove i niz drugih djela.

Dostojevski je rođen 1821. u Moskvi, a studirao je vojno inženjerstvo na Vojnoj akademiji u Sankt Peterburgu. Prvi roman Bijedni ljudi napisao je 1846. godine i time započeo svoju prvu, "gogoljevsku" fazu koja će trajati sve do 1849. godine.

Nakon mladenačke idealističke borbe za pravednije društvo i sudjelovanja u pobuni socijalista okupljenih oko Petraševskog, uhvaćen je i osuđen na smrt, no u zadnji tren je pomilovan i poslan na devet godina u Sibir. Taj događaj ga je bitno izmijenio i potaknuo na pisanje njegovih najpoznatijih djela.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Idućih 20 godina nakon povratka iz Sibira radi za razne novine i časopise pa zato i njegovi romani izlaze najprije u nastavcima i privlače pozornost čitatelja. Prvi roman iz tog razdoblja bili su Zapisi iz mrtvog doma 1861., pisani još pod izravnim dojmom robije, a ostali poznatiji su: Poniženi i uvrijeđeni (1861.), Zločin i kazna (1866.), Idiot (1868.), Bijesovi (1872.), te posljednji i najveći, Braća Karamazovi (1880).

Prije smrtne osude i neočekivanog pomilovanja pisao je uglavnom po uzoru na Gogoljev sentimentalistički realizam, no nakon povratka u Sankt Petersburg njegovi romani počinju obilovati tematikom vezanom za temeljna pitanja ljudske egzistencije, smisao života, pravdu i nepravdu među ljudima i probleme čovjekove psihe.

Stoga se s pravom Dostojevskog smatra začetnikom moderne književnosti, prethodnikom brojnih kasnijih književnih pravaca (poput egzistencijalizma), te romana toka svijesti. On je postao polazište brojnim piscima i znanstvenicima od Marcela Prousta preko Sigmunda Freuda do Alberta Camusa, a u hrvatskoj književnosti od Ulderika Donadinija, preko Miroslava Krleže do Ranka Marinkovića.

Dostojevski je svojim romanima povezao filozofiju Friedricha Nietschea i književnost, ali na sva ta pitanja i probleme nije dao konačan odgovor već je prepustio čitatelju da o njima sam o njima razmišlja.

Umro je 9. veljače 1881. godine u Sankt Petersburgu.

(Hina) xkga ydj

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara