Časopis "Mogućnosti", koji izdaje Splitski književni krug, početkom godine proslavit će 50. obljetnicu. L

U povodu pola stoljeća izlaženja jednog od najstarijih književnih časopisa u Hrvatskoj, kako ističe odgovorni urednik Petar Opačić, uredništvo priprema izložbu svih dosadašnjih izdanja te konferenciju za novinare na kojoj će se okupiti svi dosadašnji urednici. U pripremi je i peta bibliografija - skup najvažnijih priloga koji su u časopisu izašli u 50-godišnjoj povijesti.

Opačić ističe kako u svakom broju splitskih "Mogućnosti" ima jedan ili dva krucijalna teksta koji uvijek iznova intrigiraju svojom dubinom i aktualnošću bilo na području kulture, književnosti, arhitekture, glazbene, filmske, likovne ili dramske umjetnosti.

"Ti se tekstovi mogu pronaći samo u 'Mogućnostima' i danas i sutra, jednako kao i jučer, mogu poslužiti znanstvenicima i studentima, ili bilo kojem namjerniku iz Domovine i inozemstva da se bolje upoznaju s hrvatskom baštinom", izjavio je.

Prvi časopis u Splitu koji se može smatrati prethodnikom "Mogućnosti" javlja se 1897. - "Novi viek", koji je pokrenuo Ante Tresić Pavičić. No, taj se časopis gasi nakon dvije godine. Slične provenijencije ponovno se pojavljuje tek 1929. "Korablja", čiji je glavni urednik bio Ćiro Čičin Šain.

Tek 1954. skupina intelektualaca s Cvitom Fiskovićem na čelu pokreće "Mogućnosti". Uredništvo su još činili Jure Franičević Pločar, Živko Jeličić i Ivanka Vujičić Laszowski. Redakciji se ubrzo pridružio i Ante Cetineo, vrstan pjesnik koji je prvi na hrvatski jezik preveo portugalskog pjesnika Fernanda Pesou.

"Iako nas mnogi nazivaju elitističkim, u negativnom smislu, držim da je upravo u tome najveća vrijednost 'Mogućnosti'", tvrdi Opačić, dodajući kako ih ne zanimaju djela za jednokratnu uporabu, nego tekstovi koji će živjeti i opstati.

"Tisuće suradnika s tisućama priloga prošlo je kroz 'Mogućnosti' u pedeset godina", napominje Opačić.

Podsjeća kako je u prvom broju objavljen prvi prijevod Danteova "Čistilišta" Mihovila Kombola, najpoznatijega Danteova prevoditelja na našem području. Tu su zatim prijevodi poezije Bertolda Brechta, "Četiri kvarteta" Thomasa S. Elliota u prijevodu Ota Šolca, pa Heineovih i Rilkeovih djela.

Od domaćih pjesnika u prvim se brojevima pojavljuju Srećko Dijana, Jure Franičević Pločar, Ante Cetineo, Marin Franičević, Vesna Parun te Nikola Milićević, Milivoj Slaviček, Dragutin Tadijanović, Grigor Vitez i mnogi drugi čija je imena nemoguće nabrojiti, kaže Opačić, naglašavajući kako je upravo u "Mogućnostima" Krleža objavio svojeg "Areteja".

Od proznih tekstova u prvom broju "Mogućnosti" se mogu pohvaliti djelima Božića, Jeličića, Kaleba, Simića, Šegedina, Disopre.

Esejističkim prilozima javlja se Tin Ujević, koji piše o Stendhalu i Rimbaudu. Svoje "Astralije" prvi put objavljuje u časopisu Nikola Šop.

U "Mogućnostima" su surađivali i mnogi vrhunski prevoditelji - Ricov, Paljetak i Šolc, kaže Opačić.

"Glavna je značajka časopisa prezentiranje suvremene književnosti i umjetnosti, praćenje zbivanja u svijetu i omogućavanje prvih koraka budućim etabliranim piscima", ističe Opačić, dodajući kako su "Mogućnosti" slavu i ugled stekle svojim tematskim blokovima - posvećenim autorima ili određenim područjima umjetnosti.

"Mogućnosti" su objavile antologiju talijanske poezije, mađarske, bugarske, suvremene engleske poezije, albanske priče. Tomislav Sabljak priredio je dvobroj "Europska drama 20. stoljeća", a za Mediteranskih igara u Splitu (1979.) izišao je trobroj posvećen kulturi arapskih zemalja mediteranskog kruga.

Kada je zaprijetilo asfaltiranje Salone, "Mogućnosti" su cijeli broj posvetili tome i prosvjedima stručnjaka koji su digli svoj glas protiv barbarskog uništavanja spomenika prošlosti.

Taj koncept "Mogućnosti" pokušavaju zadržati i danas, kaže Opačić, dodajući kako se istodobno nastoje prilagoditi suvremenim potrebama i problemima te drukčijoj literaturi.

Kao posebno izdanje časopisa nedavno su izdana i tri djela Marka Marulića, koje je prvi put s latinskog preveo Bratislav Lučin, te prvi dio Antologije suvremene talijanske poezije u prijevodu Joje Ricova.

"Mogućnosti" danas, nažalost, izlaze kao trobroj, iako su u početku izlazile kao mjesečnik, a zatim kao dvobroj. Rezultat je to nedostatka novca, pa trobroji izlaze na samo 160 stranica, što je, drži Opačić, premalo.