ZAKON o ukidanju američke vojne pomoći zemljama koje nisu željele potpisati bilateralni sporazum sa SADom o neizručenju američkih državljana novouspostavljenom Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) među kojima je i Hrvatska stupa na snagu u utorak, 1. srpnja.

Hrvatska je na pregovorima s američkim izaslanstvom, održanim u Zagrebu sredinom lipnja, odbila potpisati sporazum o neizručenju Amerikanaca, te joj sada prijeti gubitak američke vojne pomoći u vrijednosti od 19 milijuna dolara.

Američki State Department priopćio je ranije da bi zemlje koje do 1. srpnja ne potpišu sporazum, mogle, prema Zakonu o zaštiti pripadnika američkih oružanih snaga (ASPA), izgubiti američku vojnu pomoć.

Sjedinjene Države dosada su potpisale bilateralne sporazume o neizručivanju Amerikanaca ICC-u sa četrdesetak zemalja, među kojima su i BiH, Albanija i Rumunjska.

SAD nije član ICC-a i strahuje od mogućnosti da bi se Sud mogao iskoristiti za politički motivirane progone američkih državljana.

Od posljedica Zakona izuzete su zemlje NATO-a, američki saveznici i Tajvan.

Američki predsjednik također se može odreći prava primjene posljedica ovoga zakona ako ocijeni da je to u američkom nacionalnom interesu.

Glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher rekao je ranije da treba pričekati 1. srpnja kako bi se vidjelo koje su zemlje potpisale, a koje nisu, kao i na koje će zemlje biti primijenjena mogućnost da budu izuzete od posljedica ukidanja vojne pomoći.

Na pregovorima hrvatskog i američkog izaslanstva sredinom lipnja, hrvatska strana nije željela potpisati sporazum koji joj je bio prezentiran, te je predložila dodatne pregovore i postizanje novog bilateralnog sporazuma.

Glavni hrvatski pregovarač, zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović, kazao je da Hrvatska iz političkih i pravnih razloga ne može potpisati sporazum, ali je dodao kako Hrvatska SAD-u može dati dodatnu zaštitu potpisivanjem bilateralnih ugovora koji bi bili osnova da se pojedinci iz SAD-a izruče Washingtonu, a ne ICC-u.

On je kazao da je američka strana pokazala razumijevanje za hrvatska stajališta, te izrazio nadu da bi se razlike u stajalištima mogle prevladati.

Nakon pregovora je najavljeno da će se oni nastaviti, ali nije precizirano kada će se to dogoditi.

Hrvatska Vlada ni Ministarstvo vanjskih poslova nisu u ponedjeljak na upit Hine mogli dati informacije vezane uz sutrašnje istjecanje roka, a odgovor se nije mogao dobiti ni od američkog veleleposlanstva.

Jedan je dužnosnik američkog Kongresa u petak najavio da bi ukidanje američke vojne pomoći, unatoč nepotpisivanju sporazuma s SAD-om, mogle izbjeći buduće članice NATO-a iz istočne Europe ukoliko Kongres usvoji zakon kojim se od sankcija izuzimaju i zemlje pred uključenjem u taj savez.

Takav prijedlog bi proširio izuzeće od ASPA i na sedam istočnoeuropskih zemalja koje trebaju ući u NATO 2004. - Bugarsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju, Litvu, Latviju i Estoniju -osiguravajući im isti odnos kao i prema članicama Saveza.

Međunarodni kazneni sud (ICC) u Den Haagu, prvo svjetsko tijelo nadležno za suđenja za ratne zločine, počelo je s radom sredinom lipnja svečanom prisegom glavnoga tužitelja Luisa Morena Ocampa.

Jedini stalni svjetski sud nadležan je suditi individualnu odgovornost za ratne zločine, uključujući genocid, zločine protiv čovječnosti i agresiju, ali samo za zločine počinjene nakon stupanja Rimskog statuta na snagu, 1. srpnja 2002.

Rimski statut, kojim je ICC osnovan, dosad je ratificiralo 90 zemalja, među njima i Hrvatska, a potpisalo ga je njih 139.

Američki predsjednik Bill Clinton također je potpisao sporazum, ali je vlada predsjednika Georgea W. Busha poništila taj potpis u svibnju prošle godine, naznačujući u pismu glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu da SAD neće ratificirati sporazum i da nemaju zakonskih obveza koje proizilaze iz potpisivanja.

Osim SAD-a, ICC nisu prihvatile Rusija i Kina.

Upravo stajalište SAD-a, koji nastoji bilateralnim sporazumima s pojedinim državama ishoditi izuzeće američkih državljana od izručenja ICC-u, izvor je spora između jedine preostale svjetske velesile i Europske unije, koja snažno, financijski i politički, podupire ICC.