107.22.48.243 US
 

U zadnjih 10 godina nestalo 20 tisuća obrta: "Izumiru" brijači, urari, postolari...

Piše: Media servis, R.I.
subota, 10.5.2014. 13:17
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Google Street View

U ZADNJIH 10 godina Hrvatska je izgubila 20 tisuća obrtnika. Rijetki su se uspjeli othrvati konkurenciji uvozne, često jeftinije robe. Tu je i tzv. nova industrijska revolucija, pa oni koji je nisu prihvatili, zauvijek su zatvorili vrata svojih radnji.

"Izumrli" stari frizeri i brijači

Zagrebačka Ilica oduvijek je bila poznata po brojnim obrtničkim radnjama i trgovinama. Brijača, urara, postolara i sličnih zanatlija sve je manje. Tu i tamo još uvijek možete naletjeti na stari izlog neke obrtničke radnje, koja vas, htjeli, ne htjeli, vuče da uđete u nju.

Jedna od takvih je i frizerski salon za muškarce, vlasnika Ivan Prgometa, frizera tzv. starog kova, koji iako je prešao 70. godinu, i dalje radi. "15. svibnja 1970. godine sam otvorio radnju. Od tada sam stalno u ovom prostoru", kaže.

Iako je nekad zapošljavao radnike, danas šiša sam. Posao s godinama opada, a gospon Prgomet ima objašnjenje i zašto. "Posao se smanjuje. Vidite tu mladež. Danas se sami šišaju tim mašinicama pa se unakaze. Onaj tko traži pravog majstora i tko zna što je majstorski posao, taj dolazi k meni. Ja imam samo stalne mušterije", priča nam gospodin Ivan.

"Ljudi rade grešku kad obrtničke proizvode poistovjećuju s uvoznom robom, krama može dolaziti iz Hrvatske, Kine ili s Marsa"

Stalne mušterije ima i Tomislav Cerovečki, četvrta generacija proizvođača kišobrana, kojemu posao dobro ide s obzirom da su jedini zanatlije te vrste u Zagrebu. Uložili su dosta i u marketing, pa nerijetko u njihovu radnju svrate i strani turisti. No, nešto ga ipak tišti...

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Ljudi rade grešku kad obrtničke proizvode poistovjećuju s uvoznom robom. Krama može dolaziti iz Hrvatske, Kine ili s Marsa. Uopće nije bitno odakle dolazi. Krama je krama. Najviše me smeta to kako ljudi shvaćaju obrtnički rad. Uđe u trgovinu 100 ljudi i ti njima moraš objašnjavati - gospođo, ovo vam je ručni rad. To traje", požalio nam se Cerovečki.

Obrtnika sve manje

A slobodan uvoz, najčešće jeftinije robe, jedan je od razloga zbog čega je Hrvatska suočena sa crnom statistikom. Naime 2000. godine u državi je poslovalo 105 tisuća obrtnika. Danas ih je jedva 80 tisuća. Tajnik obrtničke komore Zagreb Miran Šoić tvrdi da su pokrenuli istraživanje o razlozima nestanka tolikog broja obrtnika.

"Jedan razlog je gubitak tržišta, drugi razlog je da je u jednom razdoblju taj slobodan uvoz donio svoje. Jedan od značajnih razloga je i pitanje likvidnosti. Oni mali koji su radili za velike, a koji su ušli u predstečajne nagodbe, loše su prošli budući da su im njihova potraživanja smanjena i još su produžena na neki određeni rok plaćanja", kaže Šoić.

Nestali i stari urari


A tu je i tzv. nova industrijska revolucija. Oni koji se nisu okrenuli novim tehnologijama, propali su. U Zagrebu je primjerice 1995. godine poslovalo 80-ak urara. Danas ih je svega 20. Nema više ni klasičnih automehaničara.

Jedan od rijetkih koji posluje više od 50 godina, što je prema statistici, prosječna starost obrtništva, je gospodin Prgomet. Njemu pak smeta što kao stari zanatlija, koji je u mirovinu mogao otići još prije 10 godina, nema nikakvih povlastica. I dalje redovito plaća komunalije, zdravstveno, mirovinsko, bez ikakvih popusta. Kada smo ga pitali zašto onda ne ode u mirovinu, odgovor koji nam je dao i bio je za očekivati od obrtnika starog kova poput njega.

"Ha, radit ću dok me zdravlje posluži. Nije mi do zarade, bolje bi bilo da uzmem svoju mirovinu. No žao mi je tih mojih mušterija s kojima sam uočio raditi. Jako mi se teško rastati od njih", iskren je Prgomet.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije