U Zagrebu je večeras počeo 8. Hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem, a on bi, kako je istaknuto ja svečanom otvorenju, trebao pridonijeti jačanju veza hrvatskih znanstvenika s kolegama u svijetu. L

Skup hrvatskih biologa trajat će do 2. listopada, a organiziralo ga je Hrvatsko biološko društvo 1885, koje je godine 1981. u Poreču priredilo i prvi kongres hrvatskih biologa.

Na ovogodišnjem 8. susretu hrvatskih biologa sudjeluju i brojni predavači i gosti iz inozemstva, a otvarajući skup predsjednica Hrvatskoga biološkog društva 1885, Višnja Besendorfer, izrazila je nadu da će program Kongresa biti posebice zanimljiv mladim znanstvenicima budući da živimo u vremenu koje se može nazvati 'renesansom biologije'.

Jer, kako je istaknula, suvremena otkrića u biologiji, kao što je otkriće strukture ljudskoga genoma, bitno utječu na mnoga druga područja znanosti.

Predsjednica Znanstvenoga odbora Kongresa Marijana Krsnik-Rasol zaželjela je posebnu dobrodošlicu profesorima biologije koji redovito sudjeluju na kongresima hrvatskih biologa te će moći prenijeti učenicima i studentima što se sada događa u znanosti koja istražuje život.

Pokrovitelji skupa su ministarstva znanosti i tehnologije, prosvjete i športa, zaštite okoliša i prostornoga uređenja te poljoprivrede i šumarstva, Razred za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Tajnik Razreda za prirodne znanosti HAZU akademik Milan Meštrov, istaknuo je kako je važan doprinos kongresa hrvatskih biologa što će pružiti informacije iz područja koja su u samome vrhu svjetske znanosti.

Oskar Springer, dugogodišnji predsjednik Hrvatskoga biološkog društva 1885 i organizator prvoga kongresa, podsjetio je pak da se to Društvo godine 1981. odvojilo od tadašnje jugoslavenske zajednica bioloških kongresa. Naime ta zajednica organizirala je tematske kongrese koji su, zbog ograničenoga broja sudionika, onemogućavali sudjelovanje većega broja hrvatskih biologa a koji su pak u tadašnjoj Jugoslaviji bili najbrojniji.

Danas je pak u tijeku "smjena generacija" hrvatskih biologa, dodao je Springer, pa je s tim u vezi savjetovao mladim hrvatskim biolozima da ne zaborave tradicijske vrijednosti hrvatske bliže i dalje znanstvene povijesti.

(Hina) ip sp