Ovomjesečna meteorska kiša Leonida bit će posljednja u iduća tri desetljeća, a dobro će se vidjeti iz Europe, najbolje neposredno prije zore 18. studenoga, potvrđeno je iz zagrebačke zvjezdarnice.

Meteorski rojevi Leonida izuzetni su već dvije godine, ali časopis Astronomy piše da je nemoguće predvidjeti koliko će se meteora vidjeti ove godine.

"Predviđanje gustoće meteorskoga potoka, osobito ovako varijabilnog poput Leonida, nalik je na procjenu koliko će snježnih pahulja pasti na tlo", piše Astronomy.

Prema tom članku, procjene idu od nekoliko meteora na sat do tisuća na sat u vrijeme najjače oluje.

U ranim satima 18. studenoga mjesec će sjati usred zviježđa Lava gdje je "izvorište" Leonida koji su po tome zviježđu i dobili ime. Mjesec će donekle smetati pogledu, ali će zato Lava biti izuzetno lako pronaći, piše Astronomy.

Leonidi nastaju svake 33 godine kad Zemlja prođe blizu Tempel-Tuttleova kometa čije čestice izgaraju u Zemljinoj atmosferi.

Za Leonide se zna od pamtivijeka. U indijanskim legendama govori se o ?noći kad su sve zvijezde pale s neba?, a postoje i mnoga svjedočanstva drugih naroda. Svjetski putnici i moreplovci govore u svojim dnevnicima o velikim kišama meteora. Najstariji iscrpan opis oluje Leonida onaj je iz 1799. velikoga putnika Alexandera von Humboldta, piše hrvatsko astronomsko glasilo Bolid.

Pema pisanju Bolida, upravo se meteorskoj oluji iz 1833. može zahvaliti i velik povrat religioznosti koji je tridesetih godina 19. stoljeća zahvatio Sjedinjene Države. Mnoge danas važne sekte tada su nastale. Brojni očevici oluje te su noći mislili da je riječ o predznaku Sudnjega dana, piše Bolid.

Sustavnim praćenjem meteora bavi se International Meteor Organization (IMO), a u njemu je u suradnji s američkom svemirskom agencijom (NASA) 1993. osnovan International Leonid Watch, poseban projekt za sustavno proučavanje Leonida.

Hrvatski su promatrači meteora u studenome 1998. sudjelovali u ekspediciji praćenja Leonida iz Mongolije.