Učitelji i pedagozi: Uvođenje devetogodišnje osnovne škole je dobra odluka
Ilustracija: Arhiva
STRATEGIJOM obrazovanja jučer predstavljenom na Vladi osnovnoškolci bi umjesto osam, osnovnu školu ubuduće pohađali devet godina. Iako bi se ovakav prijedlog u praksi mogao naći tek kroz dvije godine, pedagozi i učitelji ga pozdravljaju i poručuju: svako sustavno bavljenje djecom je dobrodošlo.
Prođe li vladin prijedlog Strategije, prvi upisi u nulti razred osnovne škole počet će na jesen 2016.
U školu bi tada krenuo i danas tro i pol godišnji Stjepan kojem torbu i knjige još uvijek zamjenjuju igračke. Za njegovu mamu Kseniju to je prerano.
"Čeka me to godinu prije ili kasnije, ali mislim da djeca još nisu spremna, treba im dopustiti da budu djeca. Oni imaju i predškolski odgoj u starijoj vrtićkoj grupi, ali to je ipak malo ležernije nego što bi bilo u školi", kaže Ksenija.
U predškolsku vrtićku grupu ide 6-godišnji Antonijo koji će na jesen prvi puta sjesti u školske klupe.
U vrtiću je naučio prva slova, boje, počeo pisati prve zadaće, no školu jedva čeka, kaže njegova mama Ivana.
"U vrtiću su imali zadatke, slova, boje.... Jedva čeka školu. Više ne želi uopće ići u vrtić jer sad je tu i nova torba", priča nam Ivana.
Pedagozi: Svi dobivaju priliku za obrazovanje
No za one roditelje koji nemaju mogućnost djecu smjestiti u vrtić ili malu školu, nulti razred osnovne škole, kako ga predlaže Vlada, svima daje jednaku priliku za obrazovanjem, smatra pedagoginja OŠ Trnsko Biljana Manin.
"Mislim da je to dobro jer na jedan način neće biti tako oštar prijelaz iz dječjeg vrtića, odnosno roditeljskog doma ukoliko dijete ne ide u vrtić, u školu. Bilo koje sustavno, dobro promišljeno bavljenje djecom sigurno je benefit za djecu", kaže Manin.
Ovakav sustav obrazovanja neke su zemlje u okruženju već uvele, kaže Manin, poput Slovenije koja tu praksu njeguje već posljednjih deset godina.
"Iskustva su iz Slovenije da taj razred vode odgojiteljica iz vrtića i učiteljica koje imaju support stručne službe u vidu pedagoga, psihologa ili stručnjaka iz područja edukacijsko-rehabilitacijskog, logopedskog ili nekog drugog defektološkog smjera", dodaje.
Stipić: Učenici će biti rasterećeni
Da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koje su ostale na klasičnom osmogodišnjem obrazovanju, smatra i čelnik sindikata Preporod, Željko Stipić. Dodatan razred osnovne škole vodi ka rasterećenju učenika i opsežnog nastavnog programa.
"Po tom pitanju stvari možete riješiti na dva načina; da eliminirate određene sadržaje ili da djeci date više vremena za njihovo svladavanje. Ovo je jedno rješenje koje sigurno tome doprinosi", smatra Stipić.
No Stipić napominje kako su sve obrazovne reforme u zadnjih 15 godina išle u tom smjeru, a ništa se nije promijenilo. Nema jamstva da će ovoga puta biti drugačije, smatra.
"Mi o tome godinama govorimo, a ništa ne činimo. Dakle nema u zadnjih pet ministara jednog koji to nije imao u svojim dokumentima. Nisam euforičan. Želim vjerovati da je to rezultat jedne promišljene odluke i da se na drugačiji način želi tretirati odgojno obrazovni sustav", zaključuje Stipić.
Odgojno obrazovni sustav u Hrvatskoj mora proći temeljite promjene, kažu i u Vladi.
Ogromna je diskrepancija u sustavu u kojem su s jedne strane moderne, a s druge- škole s početka prošlog stoljeća dok novca, posebice u vrijeme krize, itekako nedostaje. Treba se prvo time pozabaviti jer, kako je to nedavno istaknuo i profesor Žarko Puhovski; stremimo ka Europi, a učitelji nemaju ni za kredu.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati