54.81.183.183 US
 

Ukupna aktiva HNB-a 94,6 milijardi kuna

Piše: M.R.
četvrtak, 28.8.2014. 12:54
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

PREMA posljednjim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke krajem srpnja iznosila je 94,6 milijardi kuna, što je za 1,3% više u odnosu na lipanj, dok je na godišnjoj razini ostvaren rast od 5,5 milijardi kuna ili 6,2%, navodi se u analizi RBA.

U odnosu na kraj 2013. aktiva središnje banke niža je za 4 mlrd kuna. Promjene ukupne aktive središnje banke u cijelosti možemo pripisati stavci inozemne aktive odnosno međunarodnih pričuva (oročeni depoziti u stranim bankama i plasmani u vrijednosne papire koji su u bilanci iskazani u kunama), a koja čini 99,99% aktive HNB-a.

U strukturi međunarodnih pričuva promjene su najizraženije kod depozita u stranim bankama, a njihovo kretanje uvelike je određeno zaduživanjem Republike Hrvatske te posljedičnim promjenama na deviznim depozitima države. Osim toga sredstva primljena iz EU fondova također se deponiraju kod središnje banke. Trošenje deviznog depozita prenesenog iz 2013. utjecalo je na pad međunarodnih pričuva tijekom prva četiri mjeseca ali je u svibnju zabilježen zamjetan rast nakon plasmana euroobveznice na europskom tržištu kapitala. Konačni podaci za lipanj mogli bi potvrditi da je smanjenje aktive u tom mjesecu uzrokovano padom odnosno trošenjem deviznih depozita države.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Slabljenje kune pridonijelo godišnjem rastu inozemne aktive

Budući da su oko tri četvrtine međunarodnih pričuva denominirane u eurima, slabljenje kune u odnosu na euro od gotovo 2% godišnje, pridonijelo je godišnjem rastu inozemne aktive. Naime, ove su godine tijekom ljeta izostali uobičajeni aprecijacijski pritisci na kunu pa je tečaj EUR/HRK rastao. Promjene na mjesečnoj razini također su bile podržane tečajnim kretanjima odnosno slabljenjem kune u odnosu na euro (0,2586 posto). Kod preostalih kategorija ukupne aktive već uobičajeno nisu zabilježene značajnije promjene.

U pasivi bilance HNB-a primarni novac čini najveći udio (68%) te je krajem srpnja iznosio 64,4 milijardi kuna. Rast na mjesečnoj razini od 570 milijuna vjerojatno je posljedica rasta gotovog novca izvan banaka. Naime, gotovina već uobičajeno bilježi porast u srpnju u odnosu na prethodne mjesece, dok se u idućim mjesecima u pravilu bilježi smanjenje gotovog novca izvan banaka. Takvo kretanje povezano je sa sezonskim potrebama turističkog sektora i povećanom potražnjom za kunama, zaključuju analitičari RBA.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije