54.81.166.196 US
 

Umro istaknuti akademik Smiljko Ašperger

Piše: Hina
subota, 3.5.2014. 18:56
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

AKADEMIK Smiljko Ašperger, istaknuti kemičar i redoviti profesor u miru Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu umro je danas u Zagrebu u 94. godini života, izvijestio je HAZU.

Akademik Ašperger rodio se u Zagrebu 25. siječnja 1921. Osnovnu školu pohađao je u Đakovu, a gimnaziju u Osijeku. Diplomirao je 1943. na Kemijskom odsjeku Tehničkog fakulteta, gdje je 1946. i doktorirao. Kao student surađivao je s kasnijim nobelovcem Vladimirom Prelogom koji je u to vrijeme bio docent Tehničkog fakulteta i bio njegov posljednji živući zagrebački student.

Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu bio je docent od 1952., od 1958. izvanredni, a od 1962. redoviti profesor fizikalne kemije. Na Fakultetu je bio predstojnik Zavoda za kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (1970.-1978.) i dekan (1959.-1962., 1964.-1966., 1970.-1972.). Od 1966. do 1968. bio je predsjednik Hrvatskog kemijskog društva, a od 1998. njegov počasni član. Od 1958. do 1974. bio je i suradnik Instituta Ruđer Bošković. Usavršavao se u Londonu i Rochesteru (SAD), a predavao je na sveučilištima u Minneapolisu, Chicagu i Kijevu.

Redoviti član HAZU postao je 1991., a od 1983. bio je izvanredni član, te od 1975. član suradnik. Od 1994. do 2000. bio je tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti te član Predsjedništva HAZU. Bio je i prvi predsjednik Zaklade HAZU od njenog osnutka 1993. pa do 1998.

Autor više od 100 publikacija

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Akademik Smiljko Ašperger autor je više od 100 publikacija objavljenih u vodećim svjetskim znanstvenim časopisima. Bavio se istraživanjem reakcijskih mehanizama, teorijom reakcije supstitucije, spektrometrijom masa i primjenom stabilnih izotopa u kemiji.

Među ostalim sudjelovao je u otkriću sekundarnog a-deuterijskog kinetičkog izotopnog efekta i primijenio ga na studij reakcijskih mehanizama. Zajedno s Karlom Weberom otkrio je negativni kinetički temperaturni koeficijent kod fotooksidacija glicerola i etilen glikola s bikromatom, što je dovelo do otkrića četverovalentnog kroma koji je do tada bio nepoznat.

Akademik Smiljko Ašperger bio je dobitnik nagrade Ruđer Bošković 1967., nagrade za životno djelo u znanosti 1993., nagrade Josip Juraj Strossmayer 1997. za najuspješniju knjigu iz područja znanosti Kemijska kinetika i anorganski reakcijski mehanizmi te medalje Božo Težak Hrvatskog kemijskog društva 1998.

Posljednji ispraćaj akademika Ašpergera bit će u utorak, 6. svibnja u 10.50 sati u Zagrebu iz mrtvačnice na Mirogoju.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije