54.90.119.59 US
 

Umro novinar Joža Vlahović

Piše:
ponedjeljak, 20.12.2004. 10:37
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

HRVATSKI novinar Joža Vlahović, pokretač i prvi glavni urednik tjednika Danas, umro je u jutros u Zagrebu u 75. godini.

Vlahović, koji je novinarski ugled stekao visokom razinom profesionalizma i osebujnim stilom pisanja, umro je u Kliničkoj bolnici Jordanovac, nakon višegodišnje borbe s neizlječivom bolešću.

Kruna Vlahovićeve novinarske karijere bilo je pokretanje tjednika Danas, koji je od prvog broja objavljenog u veljači 1982. postavio nove žurnalističke standarde na tadašnjem jugoslavenskom medijskom prostoru, a i danas se smatra teško dostižnim uzorom.

Otvarajući i propitkujući kontroverzne teme tadašnje stvarnosti, u čemu je presudan utjecaj imao Vlahović kao glavni urednik, Danas je ubrzo došao u sukob s komunističkim vodstvom.

Uređujući list pod stalnim pritiscima iz Saveza komunista, Vlahović je nakon tek nešto više od godinu dana bio prisiljen podnijeti ostavku na mjesto glavnog urednika.

Tijekom druge polovice osamdesetih godina, kao "okorjeli kroničar", Vlahović je na stranicama Vjesnika lucidno secirao tadašnje prilike, raskrinkavajući pogubne postupke političkih čelnika i naslućujući buduće tragične događaje.

U jesen 1991. godine Vlahović postaje ratni reporter i izvještava iz Slavonije i Like. Kao jedan od rijetkih novinara koji se sjeća Drugog svjetskog rata, u svoje tekstove s bojišnice - koje je objavljivao u hrvatskim tiskovinama pod nadnaslovom "Onaj rat je bio bolji" - uključuje i sjećanja na svoje ratno djetinjstvo.

Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo mu je 1988. godine Nagradu za životno djelo "Otokar Keršovani".

Joža Vlahović rodio se 4. siječnja 1930. godine u Zagrebu gdje je završio gimnaziju i tadašnju novinarsku školu. Počeo je rano surađivati u omladinskom tisku nedugo nakon Drugog svjetskog rata, a prvu novinarsku afirmaciju stječe u riječkom Novom listu.

Od 1957. godine živi u Beogradu, gdje piše za Politiku i Borbu. Godine 1971. prelazi u beogradsko dopisništvo Vjesnika, a četiri godine kasnije vraća se u matičnu redakciju u Zagreb.

Godine 1966. objavio je zbirku tekstova "Povijest s 1000 lica", a 1989. zbirku kolumni pod naslovom "Okorjeli kroničar".

Pisao je feljtone, reportaže iz zemlje i svijeta, scenarije za televizijske emisije i dokumentarne filmove. Tijekom svoje dugogodišnje karijere, Vlahović je imao reputaciju novinara koji ne piše uvijek ono što bi politički moćnici željeli čitati, te mu je u više navrata, ukupno tri godine, bilo neformalno zabranjeno pisati. O svojoj struci, u kojoj je proveo više od pedeset godina, u jednom intervjuu je rekao: "Novinarstvo je samo po sebi površan posao pa se mora raditi strašno pedantno. Koliko je površnije, toliko mora biti savršenije površno".



Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije